| -

- d orbitala -

- | 

 | -

- p orbitala -

- | 

 | -

- f orbitala -

- | 

Periodni sustav dugih perioda

Oba periodna sustava elemenata koja ste do sada imali prilike vidjeti na ovim stranicama se nazivaju "periodnim sustavima kratkih perioda". Ovdje možete naći prikaz periodnog sustava dugih perioda. PSE dugih perioda je znanstveno točniji od danas uobičajenoga, no neuobičajen je zbog praktičnih razloga (zauzima bitno više prostora).

Relativna atomska masa elementa

Broj na vrhu kućice označava relativnu atomsku masu elementa točnu do četvrte decimale. 

( ) - označavaju masu najstabilnijeg izotopa.

*Razlika relativne atomske mase i rednog broja elementa je broj protona u jezgri.

Kemijski simbol elementa

U sredini kućice se nalazi od IUPAC-a i međunarodno priznat kemijski simbol elementa. 
Ako je simbol sive boje to znači da još nije sintetiziran. 

*Svi transuranski elementi (ili transaktinidni) se mogu dobiti samo sintetski, tj. još uvijek nisu otkriveni u nekoj od ruda (npr. uranovom smolincu). Razlog tomu je izuzetno kratak poluraspad, tako da takav element ni u kom slučaju ne može postojati neko duže vrijeme u slobodnom stanju, ili u spojevima. Najčešće se dobivaju u vrlo malim količinama, pa čak i svega nekoliko atoma (Uuo).

Redni (ili atomski) broj elementa

Broj na dnu predstavlja redni broj elementa i broj protona koje sadrži njegova jezgra.

Kemijska skupina elementa

Obojana kućica u gornjem lijevom kutu označava kemijsku skupinu elementa. Ona može biti jedna od slijedećih.

	- Alkalijski metali (H*) Li-Fr
	- Zemnoalkalijski metali Be-Ra
	- Skandijeva skupina Sc-Y, La-Lu, Ac-Lr
	- Titanova skupina Ti-Rf
	- Vanadijeva skupina - V-Db
	- Skupina kroma Cr-Sg
	- Skupina mangana - Mn-Bh
	- Trijada željeza Fe-Ni
	- Platinski elementi Ru-Ds
	- Skupina bakra Cu-Uuu
	- Cinkova skupina Zn-Uub
	- Borova skupina - B-Tl
	- Ugljikova skupina C-Uuq
	- Dušikova skupina N-Bi
	- Halkogeni elementi - O-Uuh
	- Halogeni elementi F-At
	- Plemeniti plinovi He-Uuo

*Simboli elemenata iza opisa pojedine skupine služe za predočenje smjera gledanja u kojem grupa ide.  
*Vodik, H, ne spada niti u jednu skupinu jer su mu kemijska svojstva slična dvjema različitim Alkalijskim metalima i nemetalima.

Agregatno stanje elementa

U donjem lijevom kutu je kućica koja svojom bojom pokazuje agregatno stanje elementa uz normalan tlak - (101325 Pa) i temperaturu - 20°C (293,15 K). Agregatna stanja:

	- Kruto
	- Tekuće
	- Plinovito

*Za sve elemente agregatno stanje je sigurno, ili se sa velikom sigurnošću pretpostavlja, no za novootkrivene Uub (tekući?) i Uuo (plinoviti?) se samo nagađa jer su dobivene količine smiješno male (samo nekoliko atoma), no radi periodičnosti PSE mogli bi imati svojstva kao i elementi iznad. Uub\Hg, Uuo\Rn. Ono što stvara dvojbe je njihova ogromna relativna atomska masa, tako da je ipak malo vjerojatno da bi tako teški elementi mogli biti u nekom drugom stanju osim krutoga. No ipak, ako pretpostavimo da su međumolekulske sile među njima zanemarivo male onda bi takva agregatna stanja bez obzira na masu bila moguća.

Kemijska grupa elementa 

Boja u pozadini označava to da element zbog svojih kemijskih svojstava pripada nekoj grupi elemenata u kojoj su ista slična.
Grupe:

	- Metali		- Lantanoidi
	- Nemetali		- Aktinoidi
	- Prijelazni metali		- Plemeniti plinovi
	- Polumetali		- Neotkriveni elementi

Radioaktivan kemijski element 

Simbol opasnosti od ionizirajućeg zračenja stoji uz svaki element kojemu je broj stabilnih atoma manji od broja onih koji podliježu spontanom raspadu. 
*Svi umjetno dobiveni elementi su radioaktivni.

Sintetski dobiven element

Bijela pruga (na slici je crna radi uočljivosti) stoji za sintetski dobivene elemente. Kao što je navedeno iznad - svi sintetski elementi su radioaktivni. Dobivaju se u laboratorijima ili u industriji (najčešće u nuklearnim elektranama).

Kemijske grupe; broj elektrona u zadnjoj ljusci

Iznad periodnog sustava se nalaze brojevi prema kojima se može zaključiti broj elektrona u zadnjoj atomskoj ljusci. Ovdje su navedena dva sustava prikazivanja; onaj s rimskim brojem i slovom pokraj je IUPAC-ov standard iz 1970, u drugom slučaju su se koristile arapske brojke i to od 0 do 18. To je novi IUPAC-ov standard iz 1989.

Periode

Sa lijeve strane periodnog sustava se nalaze brojevi od jedan do šest, koji se nazivaju periodama. Vrijednost svake periode označava broj elektronskih ljuski koje elementi na desno imaju (vodoravno).