 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
| Neptunium |
Neptunium |
Neptunium |
Neptunij |
Neptunio |
Neptunium |
Neptunium |
Neptúnio |
Neptunio |
Neptunium |
Neptunij je radioaktivan element iz skupine aktinida i prvi umjetno dobiven transuranijev element. Proizveli su ga E.M.
McMillan i P.H. Abelson 1940. g. u Berkeleyju (Kalifornija) djelovanjem neutronskog zračenja na uranij. Izotop 239Np dobiven je u ciklotronu. Ime je dobio po planetu Neptunu. Također nastaje u nuklearnim reaktorima beta-raspadom izotopa 239U koji iz 238U nastaje uhvatom sporih
(termalnih) neutrona. Poznato je sedamnaest radioaktivnih izotopa neptunija s masenim brojevima od 226 do 242. Najstabilniji izotop je 237Np s vremenom poluraspada t1/2=2,14 x 10^6 godina. Izotopi 231Np i 237Np raspadaju se emisijom alfa-čestica, 232Np i 234Np uhvatom orbitalnog elektrana, 233Np i 235Np uhvatom orbitalnog elektrana i emisijom alfa-čestice, 236Np uhvatom orbitalnih elektrana i beta-emisijom elektrana, a izotopi masenih brojeva 238 - 242 beta-emisijom elektrona.
Kao metal u elementarnom stanju neptunij je vrlo gust i kovak, a ima relativno nisko talište (613ºC). Ortorompska a-faza
s vodikom, kisikom, ugljikom, sumporom, fosforom i halogenim metalima stvara binarne spojeve.
Slika 1. - Ova
slika je preuzeta sa
www.chemsoc.org stranice.
Prikazuje
Neptunij u elementarnom stanju.
Opća encikopedija (1977) 3. izdanje (osam svezaka). Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.
|
Info
ovosti
Općenito
o elementu
