|
|
LANTAN, simbol La, kemijski element iz skupine rijetkih zemalja/lantanida kojeg je 1839. g. otkrio C. G. Mosander. Ime mu potječe iz starogrčkog lanthano - skrivam. Iako je svrstan u rijetke zemlje nije rijedak element. Vrijedan izvor su i minerali monacit (koji je glavni izvor lantana), alanit, cerit i bastanzit. Zajedno s cerijem i drugim lantanidima ima ga u monacitu i ceritu. Lantan je srebrnobijel metal, prilično mekan i rastezljiv. Ima heksagonsku kristalnu strukturu. S kisikom iz zraka brzo reagira dajući oksid (La2O3). Stoga površina lantana na zraku brzo gubi sjaj, a ako je metal u prahu ili u obliku pahulja, može doći do samozapaljenja (piroforman je). Lantan se zato pohranjuje u atmosferi inertnog plina. Osim što lako veže kisik, lantan ima veliki afinitet i prema sumporu, dušiku i vodiku pa se koristi za njihovo uklanjanje iz metala. Otapa se u razrijeđenim mineralnim kiselinama. Nalazi se kao smjesa dvaju stabilnih izotopa: 138La (0,089%) i 139La (99,911%), a registrirano je još dvadeset i sedam radioaktivnih izotopa.
Opća encikopedija (1977) 3. izdanje (osam svezaka). Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb. |
||||||||||||||||||||