DUŠIK, N  

OPĆENITO O ELEMENTU

Nitrogenium	Azote	Nitrogen	Dušik	Azoto	Stikstof	Stickstoff	Nitrogênio	Nitrógeno	Kväve

Također nitrogen, bezbojan plin bez mirisa i okusa, nešto lakši od zraka, slabo topljiv u vodi. U prirodi se pojavljuje pretežno (99%) u elementarnom stanju, kao sastojina zraka (kojeg sačinjava 4/5 po volumenu), u vulkanskim ekshalacijama, u mnogim mineralnim vodama i dr. Vezan dolazi u prirodi u obliku nitrata (npr. u čilskoj salitri) i nitrita, u amonijaku i amonijskim solima, a najčešće u mnogim organskim spojevima, osobito u životinjskim i biljnim bjelančevinama. Dušik se dosta teško spaja s drugim elementima; ne gori niti podržava gorenje iako se pod pogodnim okolnostima može spojiti s kisikom u dušik-oksid (NO), s vodikom u amonijak i s nekim metalima u nitride, npr. Li3N, litij-nitrid i Ca3N2, kalcij-nitrid. Sinteza amonijaka ima veliko tehničko značenje kao najvažniji način za dobivanje dušičnih spojeva iz slobodnog dušika u atmosferi (vezanje ili fiksacija dušika; amonijak). Drugi načini za vezanje atmosferskog dušika jesu: proizvodnja kalcij-cijanamida i oksidacija dušika u električnom luku (nitratna kiselina). Neki mikroorganizmi imaju sposobnost da asimiliraju elementarni dušik iz zraka, npr. Nitrobacter, pa Bacterium radicicola i Rhizobium leguminosarum koji žive u simbiozi s lepirnjačama (djetelina npr.) stvarajući na njihovu korijenju sitne kvržice (biološka fiksacija dušika). Ostali organizmi mogu asimilirati dušik samo u vezanom obliku, pa se odatle vidi važnost fiksacije dušika za poljoprivredu i ishranu.

Slika 1. - Ova slika je preuzeta sa 
www.chemsoc.org stranice. Prikazuje
električno pražnjenje u struji Dušika.

Spojevi dušika: od anorganskih spojeva dušika najvažniji su nitratna kiselina i amonijak; nadalje: dušik-oksidu (dinitrogen-oksid), N2O, rajski plin, plin bez boje i mirisa, sladunjava okusa, služi u medicini kao blagi narkotik; dušik-oksid (NO), plin bez boje, mirisa i okusa, nastaje iz elemenata na visokoj temperaturi (električnog luka) kao i sagorijevanjem amonijaka; s kisikom se oksidira na dušik-dioksid (NO2) pa je stoga međuprodukt pri proizvodnji nitratne kiseline iz atmosferskog dušika. Dušik-trioksid (N2O3) postojan je samo kao tamno-modra tekućina vrelišta 3,5°C, pri isparavnju se raspada na NO i NO2. S vodom daje nitritnu kiselinu (HNO2), postojanu samo u vodenoj otopini; pri grijanju te otopine nastaju nitratna kiselina i dušik-oksid. Dušik-dioksid (NO2) je tamnocrven plin čije se molekule pri nižim temperaturama po dvije spajaju dajući bezbojan plin, dušik-tetroksid (NO4); nastaje raspadanjem nitratne kiseline i nitrata kao i oksidacijom dušik-oksida.

Opća encikopedija (1977) 3. izdanje (osam svezaka). Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.

 DUŠIK, N