 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
| Hydrargyrum |
Mercure |
Mercury |
Živa |
Mercurio |
Kwik |
Quecksilber |
Mercúrio |
Mercurio |
Kvicksilber |
ŽIVA, simbol Hg (lat.
hydrargyrum). Elementarna živa je jedini je tekući metal. Na običnoj temperaturi tvori
žitku tekućinu velike gustoće (13,6 puta teža od vode), boje i sjaja poput srebra, velike napetosti površine (ne kvasi čvrste površine). Talište žive -38,84°C, vrelište 356,6°C. Na suhom se zraku živa ne mijenja, na vlažnom se postepeno prevlači tankom kožicom oksida. Ne otapa se u kloridnoj i razrijeđenoj sulfatnoj kiselini, otapa se u oksidirajućim kiselinama (nitratnoj, zlatotopci) i u prisutnosti oksidansa. S mnogim drugim metalima tvori legure (amalgame). U živi se razmjerno lako otapaju olovo, kositar, cink, kadmij, aluminij, zlato, bakar i srebro; željezo se u njoj ne otapa, pa se stoga čuva i transportira u željeznim bocama. Živine pare su otrovne, a isto tako i živini spojevi. Živa se ubraja medu najrjeđe elemente na Zemlji. Njezin prosječni udio u Zemljinoj kori manji je nego npr. udio platine ili urana, ali se na razmjerno malobrojnim mjestima nakupila u većoj koncentraciji, te je bila poznata već u starom vijeku. Najvažnija nalazišta njene glavne rude, cinabarita, HgS, jesu Almaden u juž. Španjolskoj i Idrija u Sloveniji. Iz cinabarita se dobiva metal grijanjem u struji zraka
(HgS + O2 -> Hg + SO2) ili u prisutnosti željezne pilovine (HgS + Fe
-> FeS + Hg) ili vapna (4HgS + 4CaO -> 4Hg + 3CaS + CaSO4); živa se izdvaja iz reakcijske smjese u obliku
pare koja se kondenzira hlađenjem u keramičkim cijevima. Čisti se filtracijom, pranjem u kiselinama ili destilacijom u vakuumu. Služi za punjenje barometara, termometara, manometara i sl. instrumenata, za dobivanje zlata i srebra (amalgamacija), za živine vakuum-pumpe, živine lampe, živine ispravljače, u aparatima za hvatanje, mjerenje i analiziranje plinova za pozlaćivanje i posrebrivanje u vatri, kao katalizator, za proizvodnju inicijalnih eksploziva i drugih živinih spojeva. U SAD upotrijebljena je živa kao radni fluid za termička postrojenja: njenim se parama tjera turbogenerator, a u kondenzatoru se proizvodi vodena para visokog pritiska.
Slika 1. - Ova
slika je preuzeta sa
www.chemsoc.org stranice.
Prikazuje
Živu u elementarnom stanju.
Spojevi žive: U spojevima živa je jednovalentna ili dvovalentna (merkuro- i merkuri-spojevi). Živa(II)-oksid, HgO, "crveni precipitat", tvori žuti ili crveni prah teško topljiv u vodi, lako u kiselinama; služi kao pigment za otrovne premaze podvodnih dijelova brodova. Poznata su dva klorida žive: neotrovan živa(I)-klorid, Hg2Cl2 (kalomel), koji služi u medicini i za izradbu kalomelskih elektroda pH-metara, i veoma otrovan živa(II)-klorid, HgCl2, "sublimat"; kristali koji se u vodi i alkoholu lako tope, a malo iznad tališta se isparavaju; sublimat se upotrebljava za dezinfekciju, za konzerviranje drveta pustenih šešira, kao reagens u analitičkoj kemiji, kao pojačalo u fotografiji i dr. U slične svrhe služi i još otrovniji živa(II)-cijanid, Hg(CN)2 Živa(II)-sulfid, HgS, kao mineral cinabarit dolazi u crvenoj i u crnoj modifikaciji; crvena modifikacija (cinober) služi kao jarko crvena slikarska boja, crna (živino crnilo) nastaje pri grijanju žive sa sumporom i taloženjem iz otopina živinih soli sulfidima. Živa(II)-sulfid je u vodi teško topljiv, a i kiseline sporo na nj djeluju. Od dva sulfata, živa(I)-sulfat, Hg2SO4 tvori bezbojne monokline prizme slabo topljive u vodi i razrijeđenoj sulfatnoj kiselini, a služi kao katalizator pri oksidaciji naftalina u naftalnu kiselinu; živa(II)-sulfat, HgSO4, tvori bijele listiće, a kristaliziran s 1 molekulom vode bezbojne stupiće; topljiv je u koncentriranoj otopini kuhinjske soli i vrućoj razrijeđenoj sulfatnoj kiselini; služi kao katalizator pri sintezi acetaldehida iz acetilena i vode.
Opća encikopedija (1977) 3. izdanje (osam svezaka). Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.
|
Info
ovosti
Općenito
o elementu
