 |
 |
 |
 |
 |
 |
| Praseodyim |
Praséodyme |
Praseodymium |
Praseodimij |
Praseodimio |
Praseodymium |
|
|
|
|
|
|
|
 |
 |
 |
 |
|
|
Prasodym |
Prosedímio |
Praseodimio |
Praseodym |
|
Praseodimij
je kemijski element iz skupine lantanida kojeg je 1885. godine zajedno
s neodimijem otkrio C. Auer von Welsbach. On je uspio prethodno
otkrivenu "rijetku zemlju" didimiju podijeliti (Mosander, 1841. godine) na
dvije komponente - praseodimiju i neodimiju na osnovi različitih boja
njihovih soli. Ime je dobio prema grčkim riječima prasios - zelen kao
poriluk i dydimos - dvostruk. U prirodi ga se nalazi u mineralima
monacitu i bastenzitu koji sadrže 4-8% praseodimija. U Zemljinoj kori ima oko 8 ppm praseodimija.
Slika 1. - Ova
slika je preuzeta sa
www.chemsoc.org stranice.
Prikazuje
Praseodimij u elementarnom stanju.
Čist
metal je srebrnosive boje, mekan i rastezljiv pa se lako obrađuje. Pri
sobnoj temperaturi ima gustu heksagonsku kristalnu strukturu. Zapaljen
gori crvenim plamenom. Nereaktivan je u otopinama, inertnoj atmosferi i
u vakuumu. Otporniji je na koroziju od europija, lantana, cerija i
neodimija, ali ako se komadići metala praseodimija izlažu zraku, na
površini se stvara zeleni sloj oksida. Kao i ostale lantanide, treba ga
čuvati ispod lakog mineralnog ulja ili u inertnoj atmosferi.
Opća encikopedija (1977) 3. izdanje (osam svezaka). Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.
|
Info
ovosti
Općenito
o elementu
