KLOR, Cl  

OPĆENITO O ELEMENTU

Chlorum	Clore	Chlorine	Klor	Cloro	Chloor	Chlor	Cloro	Cloro	Klor

KLOR lat. chlorum - žutozelen, kem. element iz grupe halogenih elemenata. U prirodi se nalazi slobodan jedino u vulkanskim ekshalacijama, ali je vrlo raširen u spojevima, npr. kao natrij-klorid (kuhinjska sol), kalij-klorid, magnezij-klorid i dr. Natrij-klorid tvori znatna ležišta, a morska voda sadržava oko 2% klora, većim dijelom kao natrij a manjim kao magnezij-klorid. Kao natrij i kalij-klorid nalazi se u životinjskom i biljnom carstvu; kao kloridna (solna) kiselina sastojina je želučanog soka. Elementarni klor je zelenkastožut plin oštra mirisa, dva i pol puta teži od zraka; pritiskom i hlađenjem lako se pretvara u žutu tekućinu normalnog vrelišta. I u vrlo malim koncentracijama nadražuje dišne organe, a 0,5-1% klora u udisanom zraku brzo djeluje smrtonosno. Elementarni je klor poslije fluora najreaktivnija supstancija: izravno se spaja sa svim drugim elementima osim dušika, kisika, ugljika, plemenitih plinova i iridija. Smjesa klora i vodika eksplozivno se spaja u klorovodik, ako se osvijetli (klorni praskavac); fosfor, bor i silicij u doticaju s klorom sami se zapale; mnogi drugi elementi (npr. cink, željezo, živa i dr.) gore u kloru (tj. spajaju se u kloride uz pojavu svjetla i topline) ako se prethodno zagriju. Organske spojeve klor oksidira (jer s vodom razvija kisik koji je u času nastajanja osobito reaktivan), ili se ugrađuje u njihovu molekulu adicijom ili zamjenom vodika (uz razvoj klorovodika). Na tom se osniva upotreba klora za dezinfekciju i za bijeljenje tekstila, celuloze, papira i sl. (obojene se nečistoće oksidacijom i kloriranjem razaraju ili prevode u bezbojne spojeve). Klor se u vodi otapa (2,3g u litri vode na 20°C), a dobivena otopina (klorna voda) služi u kemiji kao sredstvo za oksidaciju. Klor se proizvodi elektrolizom otopine kuhinjske soli; sprema se i transportira u tekućem stanju. Upotrebljava se najviše za proizvodnju kloriranih organskih spojeva, za bijeljenje i za dezinfekciju. Klor je bio prva tvar upotrijebljena kao bojni otrov (1915.).

Slika 1. - Ova slika je preuzeta sa 
www.chemsoc.org stranice. Prikazuje
plinoviti Klor.

Spojevi klora: klorovodik, HCl, jest bezbojni plin oštra mirisa, izvanredno lako topljiv u vodi (525 g u litri vode na 0°C). Nastala otopina zove se kloridna ili solna kiselina. Klorovodik je nusproizvod pri proizvodnji natrij-sulfata djelovanjem sulfatne kiseline na kuhinjsku sol i pri mnogim procesima kloriranja organskih supstancija; proizvodi se i izgaranjem vodika u atmosferi klora. Klorovodik služi za proizvodnju kloridne kiseline i za kloriranje nezasićenih organskih spojeva, npr. pri proizvodnji vinilklorida iz acetilena. Spojevi klora s metalima jesu soli kloridne kiseline, kloridi; dobivaju se otapanjem metala u solnoj kiselini ili djelovanjem klora na metale. Tehnički važni kloridi jesu naročito: aluminij-klorid, AlCl3 (katalizator u organskoj kemiji), natrij-klorid (kuhinjska sol, sirovina za proizvodnju natrija, klora i njihovih spojeva), magnezij-klorid (međuprodukt pri proizvodnji magnezija), kalij-klorid (umjetno gnojivo), živa-kloridi (sublimat). Spoj klora s kisikom, ClO2, klor-dioksid, žutozelen plin, u vodenoj otopini služi kao sredstvo za bijeljenje celuloze, brašna i dr. S kisikom i vodikom klor tvori niz kiselina: hipokloritnu, HClO (soli hipokloriti), kloritnu, HClO2 (soli kloriti), kloratnu, HClO3 (soli klorati) i perkloratnu, HClO4 (soli perklorati). Natrij-hipoklorit je sastojina lužine za bijeljenje, dobivene uvođenjem klora u lužinu ili elektrolizom otopine natrij-klorida; halcij-hipoklorit je sastojina klornog vapna. Kalcij-klorat, Ca(ClO3)2, dobiva se uvođenjem klora u vapneno mlijeko; služi za proizvodnju kalij-klorata, KClO3, koji se dobiva također elektrolizom otopine kalij-klorida i služi za proizvodnju žigica i eksploziva. Kalij-perklorat, KClO4, služi za oksidaciju goriva u raketama za vojne svrhe, a uz neke druge perklorate i za proizvodnju eksploziva i u pirotehnici. Od organskih spojeva s klorom u najvećim se količinama proizvode: monoklorbenzol, C6H5Cl, koji služi kao međuprodukt pri proizvodnji fenola, DDT i dr; tetraklormetan, CCI4, (služi za proizvodnju rashladnih sredstava, za gašenje požara, za kemijsko čišćenje, kao otapalo i dr.); kloroform (triklormetan), CHCl3; etil-klorid, C2H5Cl (za proizvodnju etil-celuloze, rashladnih sredstava, anestetik); dikloretilen, C2H4Cl2 (otapalo, insekticid, međuprodukt za proizvodnju drugih organskih spojeva); trikloretilen, C2H3Cl3 (otapalo za masti).

Opća encikopedija (1977) 3. izdanje (osam svezaka). Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.

 KLOR, Cl