 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
| Thulium |
Thulium |
Thulium |
Tulij |
Thulio |
Thulium |
Thulium |
Túlio |
Tulio |
Tulium |
Tulij je kemijski element iz skupine lantanida kojeg je otkrio P. T. Cleve 1879. godine. Ime je dobio prema nekadašnjem nazivu za Skandinavski poluotok - Thule.
U prirodi dolazi zajedno s ostalim rijetkim zemljama u mineralima ksenotitu (YPO4), monacitu
((Ce,La,Th)PO4) i apatitu (Ca5(PO4)2(OH,F,Cl)). U Zemljinoj kori je rijedak element
(~ 0,5 ppm). Čist
tulij je sjajan, srebrno-siv, rastezljiv i mekan metal tako da se može
rezati nožem. Relativno je stabilan na zraku, ali ga treba zaštititi od
vlage. Ima gustu heksagonsku kristalnu rešetku. Pri 200°C lako veže
kisik, vodik, sumpor i ugljik te stvara intermetalne spojeve s teškim
metalima, npr. sa željezom. Pri visokim temperaturama s plinovitim
halogenidima stvara trihalogenide. U prirodi postoji samo jedan stabilni
izotop, 169Tm, a poznato je petnaest prirodnih radioaktivnih izotopa i
još skoro toliko umjetno dobivenih. Najstabilniji je izotop 171Tm s
vremenom poluraspada t1/2=1,92 g.
Slika 1. - Ova
slika je preuzeta sa
www.chemsoc.org stranice.
Prikazuje
Tulij u elementarnom stanju.
Opća encikopedija (1977) 3. izdanje (osam svezaka). Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.
|
Info
ovosti
Općenito
o elementu
