Info Pomoć  

 KISIK, O  

 Početna Tabele ovosti Download Zumbar Linkovi

Atomski (redni) broj 8
Relativna atomska masa 15,9994
Naziv na hrvatskom Kisik
Internacionalni naziv Oxygenium
Oksidacijska stanja [-2], -1, 0, 1, 2
Talište / Vrelište (K) 54,8 / 90,188
Elektronegativnost 3,44 / 7,54 eV
Konfiguracija zadnje ljuske 2s22p4
Element je Nemetal
Spada u grupu 16 / VIa
Spada u skupinu Halkogeni elementi

KISIK, O
  Općenito
Općenito o elementu

Kemijski podaci
Opis, radijus, elektronegativnost... 
Spojevi, dobivanje i uporaba
O dobivanju, spojevima i uporabi...
Fizikalni podaci
Termodinamika, vodljivost, gustoća...
Biološki podaci
Toksičnost, količina u čovjeku, uloga...
Izotopi
Broj izotopa, ključni izotopi...
Minerali i proizvodnja
Minerali, rude...

Download
Download podataka o elementima

Ostali resursi
Linkovi na element na drugim stranicama
Susjedi:

OPĆENITO O ELEMENTU

Internacionalni naziv Naziv na Francuskom Naziv na Engleskom Naziv na Hrvatskom Naziv na Talijanskom Naziv na Nizozemskom Naziv na Njemačkom Naziv na Portugalskom Naziv na Španjolskom Naziv na Švedskom
Oxygenium Oxygène Oxygen Kisik Ossigeno Zuurstof Sauerstoff Oxigênio Oxigeno Syre

 

Najrasprostranjeniji je element na Zemlji; ima ga koliko ukupno svih ostalih elemenata. Sastojina je vode i većine stijena koje tvore zemaljsku koru, a elementaran se nalazi u atmosferskom zraku, gdje ga ima oko 21%. Život na Zemlji rezultat je evolucije osnovane na sunčanoj energiji i prisutnosti elementarnog kisika i dvaju njegovih spojeva: vode i ugljik-dioksida. Postoje dvije alotropske modifikacije elementarnog kisika: obični kisik (O2) i ozon (O3). Obični kisik je plin bez boje, okusa i mirisa, nešto topljiv u vodi (što je bitno za opstanak vodenih životinja), pod normalnim tlakom pretvara se u tekućinu kod -182,96°C, a u čvrstu tvar kod -218,4°C. Kisik se izravno spaja sa svim drugim elementima, osim plemenitih plinova. Sa nekima je reakcija tako burna da se reakcijska masa od razvijene topline užari (gorenje), a s drugima sporo i pri visokoj temperaturi (izrazito endotermne reakcije). Spajanje s kisikom zove se općenito oksidacija. To je za život i tehniku najvažnija reakcija: disanje je oksidacija atmosferskim kisikom, isto tako hrđanje željeza i korozija drugih metala; izgaranje pogodne organske materije (goriva) atmosferskim kisikom u našoj je civilizaciji dosada bio najvažniji izvor svjetla, topline i mehaničke energije. Biokemijskom oksidacijom pomoću atmosferskog kisika dobivaju se u industrijskom mjerilu mnogi proizvodi (vrenje). Više ili manje čisti elementarni kisik proizvodi se industrijskim razdvajanjem atmosferskog zraka u njegove sastojine (uglavnom kisik i dušik, rektifikacijom nakon prethodnog ukapljivanja. Najveći dio industrijski proizvedenog kisika upotrebljava se za dobivanje smjese ugljik-monoksida i vodika, sintetskog plina (međuprodukata za sintezu benzina, metanola, amonijaka) iz prirodnih goriva, za proizvodnju nitratne kiseline spaljivanjem amonijaka, za proizvodnju organskih međuprodukata oksidacijom i za proizvodnju čelika. Kisik dolazi na tržište većinom u čeličnim bocama pod pritiskom od 150 atm i služi osobito za autogeno zavarivanje i rezanje. Kisik se primjenjuje i kao lijek u svim stanjima kad je njegova doprema stanicama smanjena (oksigenoterapija; npr. kod otrovanja ugljik-monoksidom, kod slabije prohodnosti dišnih putova).


Slika 1. - Ova slika je preuzeta sa 
www.chemsoc.org
stranice. Prikazuje
Kisik u elementarnom stanju.

Spojevi elemenata s kisikom zovu se oksidi. Oni s vodom daju baze ili kiseline, osim malog broja neutralnih oksida, npr. CO i NO. Uz vodik, kisik daje (osim vode) i spoj H2O2, vodik-peroksid. Od organskih spojeva koji sadržavaju kisik najvažniji su: alkoholi, aldehidi, ketoni, organske kiseline, esteri, eteri, fenoli.

Opća encikopedija (1977) 3. izdanje (osam svezaka). Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.

 KISIK, O

Početna Veliki PSE Tabele Zumbar Linkovi
Prijavi grešku