SUMPOR, S  

OPĆENITO O ELEMENTU

Sulfur	Soufre	Sulphur	Sumpor	Zolfo	Zwavel	Schwefel	Enxofre	Azufre	Svavel

Nemetal, u elementarnom stanju dolazi u nekoliko alotropskih modifikacija. Najvažniji je obični, žuti (rompski) sumpor koji tvori krte grude ili štapiće netopljive u vodi, teško topljive u organskim otapalima, lako topljive u sumporougljiku; loš je vodič topline i elektriciteta, trljan kožnatom krpom električki se nabija negativno. Monoklinski sumpor stabilan je iznad 96,5°C, tvori duge, gotovo bezbojne igle. Iznad 160°C nastaju smeđe i poput smole žilave ili elastične modifikacije sumpora, djelomično netopljive u sumporougljiku. 

Slika 1. - Ova slika je preuzeta sa 
www.chemsoc.org stranice. Prikazuje
Sumpor u elementarnom stanju.

Sumpor se tali na 112,8°C, a ključa na 444,67°C, već ispod tališta sublimira dajući pri hlađenju pare sublimat u finom razdjeljenju, sumporni cvijet. Na zraku gori dajući sumpor-dioksid SO2, a spaja se na povišenoj temperaturi izravno i s ugljikom, klorom, željezom, bakrom, cinkom i drugim metalima i nemetalima. Elementarni sumpor nalazi se na mnogim mjestima na Zemlji; svjetska se potražnja pokriva poglavito iz SAD, u Europi ga ima najviše na Siciliji. Prirodni elementarni sumpor čisti se od primjesa sublimacijom u posebnim pećima. U SAD sumpor se u svojim nalazištima tali pod zemljom s pomoću vodene pare i djelovanjem komprimiranog zraka izvlači kroz poseban sistem cijevi (Frashov postupak). Elementarni sumpor upotrebljava se za uništavanje štetočina na biljnim kulturama, za proizvodnju sulfatne kiseline, za vulkanizaciju kaučuka, za proizvodnju sumporougljika i drugih kemikalija, cinobera, ultramarina, sumpornih boja u mastima i preparatima protiv kožnih bolesti itd. U prirodi se sumpor nalazi i u obliku spojeva s metalima, sulfida (pirit FeS2, galenit PbS, sfalerit ZnS, cinabarit HgS i dr.) i u obliku soli sulfatne kiseline, sulfata (gips CaSO 2H2O, anhidrit CaSO4, barit BaSO4 i dr.). Vulkanski plinovi sadržavaju sumporovodik (H2S). Sumpora ima i u bjelančevinama, osobito u bjelančevinama kose, dlaka, perja, nokata, rogova, kopita, papaka itd.

Slika 2. - Slika je preuzeta iz Microsoft Encarta Encyclopedie 
http://encarta.msn.com. Elementarni sumpor.

Spojevi sumpora: Sumporovodik (H2S), bezbojan, vrlo otrovan plin, vonja na gnjila jaja, gori na zraku dajući pri dovoljnom pristupu zraka vodu i sumpor-dioksid, a pri nedovoljnom vodu i sumpor (postupak dobivanja sumpora iz H2S i sulfita); nastaje pri rastvaranju sulfida (koji su zapravo njegove soli) kiselinama, služi u kvalitativnoj kemijskoj analizi. Sumpor-dioksid (SO2), bezbojan otrovan plin prodorna vonja koji draži na kašalj, dosta se lako otapa u vodi dajući sulfitnu kiselinu (H2SO3), čije su soli sulfiti; dobiva se izgaranjem sumpora, prženjem sulfidnih ruda i rastvaranjem gipsa u prisutnosti koksa, a upotrebljava se kao međuproizvod u proizvodnji sulfatne kiseline i mnogih drugih spojeva (sulfita, tiosulfata itd.), u proizvodnji sulfitne celuloze, kao sredstvo za redukciju, za bijeljenje i za dezinfekciju, u borbi protiv štetočina, u tekućem stanju u rashladnim strojevima i kao otapalo pri rafiniranju proizvoda iz nafte (postupak Edeleanu).

Slika 3. - Slika je preuzeta iz Microsoft Encarta Encyclopedie 
http://encarta.msn.com. Rudnik sumpora  - površinski kop.

Sumpor-trioksid (SO3), higroskopni kristali, čist se ne pripravlja nego služi kao međuproizvod pri proizvodnji sulfatne kiseline (H2SO4) čiji je on anhidrid. Sumporougljik ili ugljični disulfid (CS2), bezbojna ili slabo žućkasta, vrlo pokretljiva, lako zapaljiva tekućina, niska vrelišta (46,2°C), obično neugodna vonja od onečišćenja, lako topljiva u organskim otapalima, skoro netopljiva u vodi; odlično je otapalo za fosfor, sumpor, selen, brom, jod, masti, smole, kaučuk, kamfor i dr; pare su mu otrovne; služi u proizvodnji viskoze i ksantogenata, kao otapalo u mnogim industrijama i kao sredstvo protiv štetočina. Sumpor-diklorid (S2Cl2), narančasto ulje koje se na zraku dimi, zagušljivog vonja, nadražuje oči na suzenje. Dobiva se izravnom sintezom iz elemenata i služi za hladnu vulkanizaciju kaučuka i u proizvodnji faktisa (kaučuku slične tvari) iz lanenog ulja. Sumpor se često spaja s metalima (npr. s aluminijem, bakrom, cinkom, kromom, niklom, željezom).

Opća encikopedija (1977) 3. izdanje (osam svezaka). Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.

 SUMPOR, S