 |
 |
 |
 |
 |
 |
| Gadolinium |
Gadolinium |
Gadolinium |
Gadolinij |
Gadolinio |
Gadolinium |
|
|
|
|
|
|
|
 |
 |
 |
 |
|
|
Gadolinium |
Gadolíneo |
Gadolinio |
Gadolinium |
|
Gadolinij je kemijski element iz skupone lantanida. Otkrio ga je 1880. g. C. de Marignac, a ime je dobio po finskom kemičaru Johannu
Gadolinu (1760. -
1852. g.) U Zemljinoj kori koncentracija gadolinija je oko 5 ppm.
Kao i ostali lantanidi, nalazi se u sastavu minerala gadolinita, monacita i bastnezita.
Gadolinij je srebrnobijeli metal, mekan i rastezljiv pa se lako obrađuje.
Javlja se u dvije alotropske modifikacije: alfa-gadolinij heksagonske
strukture koji zagrijavanjem preko 1262°C prelazi u beta-gadolinij koji
ima prostorno centriranu kubičnu strukturu. Na suhom zraku je relativno
stabilan, a na vlažnom zraku gubi sjaj zbog nastanka tankog oksidnog
sloja. S razrijeđenim mineralnim kiselinama reagira vrlo burno, ali je
gotovo inertan prema jakim lužinama i vodi (pa i kipućoj). Reducira
velik broj metala kao što su željezo, krom, mangan, kositar, olovo,
cink i druge. Gadolinij se sastoji iz smjese sedam stabilnih izotopa, a
utvrđeno je postojanje još devetnaest radioaktivnih izotopa i tri
izomera.
Slika 1. - Ova
slika je preuzeta sa
www.chemsoc.org stranice.
Prikazuje
Gadolinij u elementarnom stanju.
Opća encikopedija (1977) 3. izdanje (osam svezaka). Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.
|
Info
ovosti
Općenito
o elementu
