 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
| Berkelium |
Berkélium |
Berkelium |
Berkelij |
Berkelio |
Berkelium |
Berkelium |
Berquélio |
Berkelio |
Berkelium |
Berkelij je umjetno dobiveni radioaktivni element iz skupine aktinoida i jedan od transuranijevih elemenata. Ime je dobio po gradu Berkeley u kojem je otkriven.
Izotop 245Bk otkrili su krajem 1949. godine američki istraživači A. Ghiorso, S. G. Thompson i G. T. Seaborg bombardiranjem 241Am ionima helija
(alfa-zrakama). B. B. Cunningham uspio je izolirati čisti berkelij. Danas je poznato deset radioaktivnih izotopa berkelija s vremenom poluraspada između 3,13 sekundi i 1400 godina (koje ima izotop 247Bk). U spojevima berkelij ima oksidacijski broj 3+ i 4+. Kao Bk3+ stvara u kiselom netopljivi fluorid i oksalat, a kao Bk4+ daje netopljivi jodat i fosfat. U oba oksidacijska stanja daje topljive nitrate, sulfate, sulfide, halide i perklorate. Zbog vrlo malih proizvedenih količina,
berkelij nema
tehnološku ni komercijalnu upotrebu.
Opća encikopedija (1977) 3. izdanje (osam svezaka). Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.
|
Info
ovosti
Općenito
o elementu
