Info Pomoć  

 NOBELIJ, No  

 Početna Tabele ovosti Download Zumbar Linkovi

Atomski (redni) broj 102
Relativna atomska masa 259,1009 (No-259)
Naziv na hrvatskom Nobelij
Internacionalni naziv Nobelium
Oksidacijska stanja [2], 3
Talište / Vrelište (K) n.a. / n.a.
Elektronegativnost 1,3 / n.a.
Konfiguracija zadnje ljuske 5f147s2
Element je Prijel. el. (f orb)
Spada u grupu 3 / IIIb
Spada u skupinu Skandijeva sk.

NOBELIJ, No
  Općenito
Općenito o elementu

Kemijski podaci
Opis, radijus, elektronegativnost... 
Spojevi, dobivanje i uporaba
O dobivanju, spojevima i uporabi...
Fizikalni podaci
Termodinamika, vodljivost, gustoća...
Biološki podaci
Toksičnost, količina u čovjeku, uloga...
Izotopi
Broj izotopa, ključni izotopi...
Minerali i proizvodnja
Minerali, rude...

Download
Download podataka o elementima

Ostali resursi
Linkovi na element na drugim stranicama
Susjedi:

OPĆENITO O ELEMENTU

Internacionalni naziv Naziv na Francuskom Naziv na Engleskom Naziv na Hrvatskom Naziv na Talijanskom Naziv na Nizozemskom Naziv na Njemačkom Naziv na Portugalskom Naziv na Španjolskom Naziv na Švedskom
Nobelium Nobélium Nobelium Nobelij Nobelio Nobelium Nobelium Nobélio Nobelio Nobelium

 

Nobelij je radioaktivan, umjetno dobiven element iz skupine aktinita i jedan od transuranijevih elemenata. Prvo ga je 1957. godine prizvela eksperimentalna skupina u Švedskom Nobelovom institutu za fiziku bombardiranjem mete od smjese kurijevih izotopa (u kojoj je dominirao 244Cm) ionima izotopa ugljika 13C ubrzanih ciklotronom. Dobili su izotop atomskog broja 102, a masenog 254, te mu, kao novom elementu, dali naziv nobelij. Američka skupina znanstvenika nije mogla reproducirati iste reakcije sve do travnja 1958. g. kada je to uspjelo skupini u Berkeleyju (A. Ghiorso, T. Sikkeland, J. R. Walton i G. T. Seaborg) tako da su u linearnom akceleratoru teških iona ubrzavali ione ugljika 12C i bombardirali metu od 246Cm dobivši izotop 254No s vremenom poluraspada t1/2=3s koji emisijom alfa-čestice prelazi u izotop fermija 250Fm. Kasnije je IUPAC usvojio prvo predloženo ime u čast švedskog inženjera Alfreda B. Nobela, otkrivača dinamita. Naknadnim istaživanjima u Berkeleyu (1966. g.) utvrđeno je postojanje još nekoliko izotopa: 252No (t1/2=2,3s), 254No (t1/2=55s), 255No (t1/2=3min) i 257No (t1/2=23s). Do danas je registrirano postojanje jedanaest radioaktivnih izotopa od kojih 259No ima najdulje vrijeme poluraspada - 58 minuta.

Opća encikopedija (1977) 3. izdanje (osam svezaka). Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.

 NOBELIJ, No

Početna Veliki PSE Tabele Zumbar Linkovi
Prijavi grešku