 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
Nobelium |
Nobélium |
Nobelium |
Nobelij |
Nobelio |
Nobelium |
Nobelium |
Nobélio |
Nobelio |
Nobelium |
Nobelij
je radioaktivan, umjetno dobiven element iz skupine aktinita i jedan od
transuranijevih elemenata. Prvo ga je 1957. godine prizvela
eksperimentalna skupina u Švedskom Nobelovom institutu za fiziku
bombardiranjem mete od smjese kurijevih izotopa (u kojoj je dominirao
244Cm) ionima izotopa ugljika 13C ubrzanih ciklotronom. Dobili su izotop
atomskog broja 102, a masenog 254, te mu, kao novom elementu, dali naziv
nobelij. Američka skupina znanstvenika nije mogla reproducirati iste
reakcije sve do travnja 1958. g. kada je to uspjelo skupini u Berkeleyju
(A. Ghiorso, T. Sikkeland, J. R. Walton i G. T. Seaborg) tako da su u
linearnom akceleratoru teških iona ubrzavali ione ugljika 12C i
bombardirali metu od 246Cm dobivši izotop 254No s vremenom poluraspada
t1/2=3s koji emisijom alfa-čestice prelazi u izotop fermija 250Fm.
Kasnije je IUPAC usvojio prvo predloženo ime u čast švedskog inženjera
Alfreda B. Nobela, otkrivača dinamita. Naknadnim istaživanjima u
Berkeleyu (1966. g.) utvrđeno je postojanje još nekoliko izotopa:
252No (t1/2=2,3s), 254No (t1/2=55s), 255No (t1/2=3min) i 257No
(t1/2=23s). Do danas je registrirano postojanje jedanaest radioaktivnih izotopa
od kojih 259No ima najdulje vrijeme poluraspada - 58 minuta.
Opća encikopedija (1977) 3. izdanje (osam svezaka). Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.
|