RADIJ, Ra  

OPĆENITO O ELEMENTU

Radium	Radium	Radium	Radij	Radio	Radium	Radium	Rádio	Radio	Radium

Prirodni radioaktivni element iz grupe zemnoalkalijskih elemenata. Pripada najrjeđim elementima u Zemljinoj kori. Kao produkt radioaktivnog raspada urana nalazi se u tragovima u uranskim rudama; daljnjim raspadom, njegovi se atomi pretvaraju u atome radona, a ovi konačno u atome olova Pb-206. Na 1000t eruptivnog stijenja ima u prosjeku samo 2-3 mg radija.

Slika 1. - Ova slika je preuzeta sa 
www.chemsoc.org stranice. Prikazuje
Radij u elementarnom stanju.

Najbogatija sirovina za proizvodnju radija je uranov smolinac, a 1t sadržava 0,4 g Ra. Dobivanje radija iz ruda koje ga sadržavaju u tako maloj količini mučan je i skup proces, stoga ga do danas (u obliku spojeva) nije na cijelom svijetu proizvedeno ukupno ni 1 kg. Elementarni radij jest metal srodan i sličan kalciju i bariju, može se dobiti elektrolizom radij-klorida. Budući da je radioaktivnost svojstvo atomske jezgre, jednako su radioaktivni spojevi kao i sam metal; stoga se radij redovito proizvodi i upotrebljava u obliku bromida, RaBr2. Radij služi kao izvor zračenja u nuklearnim istraživanjima, za liječenje raka, za industrijsku radiografiju, kontinuirano mjerenje debljine metalnih limova, proizvodnju svijetlećih namaza za brojčanike (u smjesi sa cink-sulfidom), za uklanjanje statičkog elektriciteta u industrijskim uređajima, itd. Za sve te svrhe potrebne su minimalne količine radija; za mnoge se danas više upotrebljavaju jeftinije proizvedeni radioaktivni izotopi od kojih neki imaju mnogostruko jače djelovanje nego radij. Radij su otkrili 1898. Pierre Curie i Marie Curie-Sklodowska u uranovu smolincu, kad su tražili uzrok spontanom zračenju što ga je na tom mineralu opazio Becquerel. Metalni radij dobila je u čistom stanju prvi put Marie Curie 1910.

Opća encikopedija (1977) 3. izdanje (osam svezaka). Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.

 RADIJ, Ra