 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
|
|
| Germanium |
Germanium |
Germanium |
Germanij |
Germanio |
Germanium |
Germanium |
Germânio |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|
|
Germanio |
Germanium |
|
|
|
|
|
Sličan je siliciju i stoji na granici između metala i nemetala; sivobijele je boje, gustoće 5,36. U malim količinama prisutan je u mnogim mineralima, osobito u sulfidnim rudama. Dobiva se redukcijom iz oksida, najčešće kao sporedni produkt kod proizvodnje cinka iz sfalerita. Postojanje germanija predvidio je Mendeljejev na temelju svog periodnog sistema još 15 godina prije nego što je element otkrio
(1886.) C. Winkler, izoliravši ga iz minerala argirodita. Germanij je tipičan poluvodič, a najvažnija mu je primjena u tehnici detektora i tranzistora. U malim količinama dodaje se nekim legurama (aluminija i magnezija) kojima povećava otpornost i čvrstoću. U spojevima, germanij je dvovalentan i četverovalentan. Germanij-oksid,
GeO2, upotrebljava se kod izrade svjetlećih cijevi.
Slika 1. - Ova
slika je preuzeta sa
www.chemsoc.org stranice.
Prikazuje
Germanij u elementarnom stanju.
Opća encikopedija (1977) 3. izdanje (osam svezaka). Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.
|
Info
ovosti
Općenito
o elementu
