Info Pomoć  

 CERIJ, Ce  

 Početna Tabele ovosti Download Zumbar Linkovi

Atomski (redni) broj 58
Relativna atomska masa 140,115
Naziv na hrvatskom Cerij
Internacionalni naziv Cerium
Oksidacijska stanja [3], 4
Talište / Vrelište (K) 1072 / 3699
Elektronegativnost 1,12 / 3,0 eV
Konfiguracija zadnje ljuske 4f26s2
Element je Prijel. el. (f orb)
Spada u grupu 3 / IIIb
Spada u skupinu Skandijeva sk.

CERIJ, Ce
  Općenito
Općenito o elementu

Kemijski podaci
Opis, radijus, elektronegativnost... 
Spojevi, dobivanje i uporaba
O dobivanju, spojevima i uporabi...
Fizikalni podaci
Termodinamika, vodljivost, gustoća...
Biološki podaci
Toksičnost, količina u čovjeku, uloga...
Izotopi
Broj izotopa, ključni izotopi...
Minerali i proizvodnja
Minerali, rude...

Download
Download podataka o elementima

Ostali resursi
Linkovi na element na drugim stranicama
Susjedi:

OPĆENITO O ELEMENTU

Internacionalni naziv Naziv na Francuskom Naziv na Engleskom Naziv na Hrvatskom Naziv na Talijanskom Naziv na Nizozemskom Naziv na Njemačkom Naziv na Portugalskom Naziv na Španjolskom Naziv na Švedskom
Cerium Cérium Cerium Cerij Cerio Cerium Cer Cério Cerio Cerium

Cerij je najrašireniji kemijski element lantanove serije. Otkrio ga je 1803. g. M. H. Klaproth, a neovisno od njega i W. Hisinger i J. J. Berzelius. Prvi su ga proizveli Hillebrand i Norton 1875. godine. Ime je dobio po asteroidu Ceresu. U prirodi ga se nalazi u smjesi sa ostalim lantanidima. U Zemljinoj kori koncentracija mu je oko 70 ppm. Cerij je mekan, paramagnetičan metal boje i sjaja poput željeza.


Slika 1. - Ova slika je preuzeta sa 
www.chemsoc.org
stranice. Prikazuje
Cerij u elementarnom stanju.

Poznato je više temperaturno ovisnih kristalnih modifikacija cerija (alfa, beta, gama, delta), a pri standardnim uvjetima stabilna je gama-forma koja ima kubičnu, plošno centriranu, kristalnu rešetku. Cerij je kemijski vrlo reaktivan. Brzo reagira s razrijeđenim mineralnim kiselinama i vodom, a s lužinama ne reagira. Na zraku se oksidira gubeći sjaj (brže uz vlagu i povišenu temperaturu) i postaje najprije žut, zatim smeđ i na kraju siv. Pri temperaturi 160-180°C na zraku se zapali, a u čistom kisiku već pri 150°C. Zapaljen daje zasljepljujući bljesak jači od zapaljenog magnezija.

Opća encikopedija (1977) 3. izdanje (osam svezaka). Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.

 CERIJ, Ce

Početna Veliki PSE Tabele Zumbar Linkovi
Prijavi grešku