DISPROZIJ, Dy  

OPĆENITO O ELEMENTU

Dysprosium	Dysprosium	Dysprosium	Disprozij	Dysprosio	Dysprosium
	Dysprosium	Dysprósio	Disprosio	Disprosio

Disprozij je kemijski element iz skupine lantanida. Otkrio ga je L. de Boisbaudran 1886. godine, ali ga nije uspio izolirati u elementarnom obliku. Naziv mu potječe od grčke riječi dysprositos - teško pristupačan. U Zemljinoj kori sadržan je s koncentracijom - 3 ppm. Uz ostale lantanide ulazi u sastav raznih minerala kao što su: gadolinit, ksenotim (YPO4), fergusonit ((Y,Er,Ce,Fe)(Ta,Ti)O4), a najvažniji su monacit i bastnazit.

Slika 1. - Ova slika je preuzeta sa 
www.chemsoc.org stranice. Prikazuje
Disprozij u elementarnom stanju.

Elementarni disprozij je srebrnosiv metal koji zadržava sjaj na zraku pri sobnoj temperaturi. Heksagonske je kristalne grade. Pri 400°C je stabilan, a pri 600°C počinje se polako oksidirati. Zbog mekoće disprozij se može izvlačiti u šipke, niti i u tanke listiće. Toliko je mekan da se može rezati nožem. Dobro apsorbira termalne neutrone jer ima relativno velik udarni presjek. Disprozij za sada nema široku komercijalnu upotrebu. Zbog prethodno navedenog svojstva i relativno visokog tališta (1512°C) predstavlja perspektivni materijal u reaktorskoj tehnici. U obliku tankih folija koristi se u uredajima za detekciju i mjerenje zračenja (dozimetrima).

Opća encikopedija (1977) 3. izdanje (osam svezaka). Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.

 DISPROZIJ, Dy