Info Pomoć  

 DISPROZIJ, Dy  

 Početna Tabele ovosti Download Zumbar Linkovi

Atomski (redni) broj 66
Relativna atomska masa 162,50
Naziv na hrvatskom Disprozij
Internacionalni naziv Dysprosium
Oksidacijska stanja 2, [3], 4
Talište / Vrelište (K) 1685 / 2835
Elektronegativnost 1,22 / n.a.
Konfiguracija zadnje ljuske 4d15s2
Element je Prijel. el. (f orb)
Spada u grupu 3 / IIIb
Spada u skupinu Skandijeva sk.

DISPROZIJ, Dy
  Općenito
Općenito o elementu

Kemijski podaci
Opis, radijus, elektronegativnost... 
Spojevi, dobivanje i uporaba
O dobivanju, spojevima i uporabi...
Fizikalni podaci
Termodinamika, vodljivost, gustoća...
Biološki podaci
Toksičnost, količina u čovjeku, uloga...
Izotopi
Broj izotopa, ključni izotopi...
Minerali i proizvodnja
Minerali, rude...

Download
Download podataka o elementima

Ostali resursi
Linkovi na element na drugim stranicama
Susjedi:

OPĆENITO O ELEMENTU

Internacionalni naziv Naziv na Francuskom Naziv na Engleskom Naziv na Hrvatskom Naziv na Talijanskom Naziv na Nizozemskom
Dysprosium Dysprosium Dysprosium Disprozij Dysprosio Dysprosium
Naziv na Njemačkom Naziv na Portugalskom Naziv na Španjolskom Naziv na Švedskom
Dysprosium Dysprósio Disprosio Disprosio

Disprozij je kemijski element iz skupine lantanida. Otkrio ga je L. de Boisbaudran 1886. godine, ali ga nije uspio izolirati u elementarnom obliku. Naziv mu potječe od grčke riječi dysprositos - teško pristupačan. U Zemljinoj kori sadržan je s koncentracijom - 3 ppm. Uz ostale lantanide ulazi u sastav raznih minerala kao što su: gadolinit, ksenotim (YPO4), fergusonit ((Y,Er,Ce,Fe)(Ta,Ti)O4), a najvažniji su monacit i bastnazit.


Slika 1. - Ova slika je preuzeta sa 
www.chemsoc.org
stranice. Prikazuje
Disprozij u elementarnom stanju.

Elementarni disprozij je srebrnosiv metal koji zadržava sjaj na zraku pri sobnoj temperaturi. Heksagonske je kristalne grade. Pri 400°C je stabilan, a pri 600°C počinje se polako oksidirati. Zbog mekoće disprozij se može izvlačiti u šipke, niti i u tanke listiće. Toliko je mekan da se može rezati nožem. Dobro apsorbira termalne neutrone jer ima relativno velik udarni presjek. Disprozij za sada nema široku komercijalnu upotrebu. Zbog prethodno navedenog svojstva i relativno visokog tališta (1512°C) predstavlja perspektivni materijal u reaktorskoj tehnici. U obliku tankih folija koristi se u uredajima za detekciju i mjerenje zračenja (dozimetrima).

Opća encikopedija (1977) 3. izdanje (osam svezaka). Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.

 DISPROZIJ, Dy

Početna Veliki PSE Tabele Zumbar Linkovi
Prijavi grešku