KALCIJ, Ca  

OPĆENITO O ELEMENTU

Calcium	Calcium	Calcium	Kalcij	Calcio	Calcium	Calcium	Cálcio	Calcio	Kalcium

KALCIJ - calcium, kemijski element iz grupe zemnoalkalnih metala. Mekan, srebrnastobijel, kovak metal gustoće 1,545; na zraku se brzo pokriva slojem oksida; izravno se spaja i s halogenima, sumporom i dr. U kisiku izgara u kalcij-oksid CaO, s vodom burno reagira razvijajući vodik. Elementarni kalcij prvi je priredio Davy 1808. U spojevima je vrlo raširen na zemlji, osobito kao karbonat CaCO3, (vapnenac, kreda i dr.), dolomit (kalcij-magnezij-karbonat CaCO3 x MgCO3) i gips (sadrovac) CaSO4 x 2H2O, odn. anhidrid CaSO4. Tehnički važni minerali su i fosfati kalcija (fosforiti). Metal se dobiva elektrolizom rastaljenog kalcij-klorida i služi u maloj mjeri kao dodatak nekim legurama. Radioaktivni izotop Ca47 sličan je izotopu sironcija Sr90, a služi u biologiji i medicini.

Slika 1. - Ova slika je preuzeta sa 
www.chemsoc.org stranice. Prikazuje
Kalcij u elementarnom stanju.

Spojevi kalcija: kalcij je u spojevima dvovalentan. Mnogi su spojevi kalcija tehnički vrlo važni: kalcij-oksid CaO, živo vapno, odnosno kalcij-hidroksid Ca(OH)2; gašeno vapno, proizvode se iz vapnenca, a služe kao vezivo (vapno) i za dobivanje drugih spojeva kalcija; aluminati kalcija su sastojine aluminatnih cemenata i mnogih drugih troska; kalcij-karbid CaC2 dobiva se taljenjem vapna s ugljenom u električnoj peći, a služi za dobivanje acetilena i cijanamida; kalcij-klorid CaCl2 je sastojina rashladne otopine, a služi i kao sredstvo za sušenje; kalcij-nitrat Ca(NO3)2 cijanamid CaCN2 i fosfati kalcija su umjetna gnojiva; mnogostranu primjenu ima kalcij-sulfat CaSO4; kalcij-disulfit, Ca(HSO3)2, sastojina je otopine za otapanje lignina i hemiceluloze iz drveta pri proizvodnji sulfitne celuloze; kalcij-hipoklorit, Ca(OCl2), aktivna je sastojina klornog vapna koje služi za bijeljenje i dezinfekciju. Kalcij je važan sastojak živih organizama. Ukupna količina kalcija u čovječjem organizmu iznosi oko 2% tjelesne težine (od toga 98% u kostima, u obliku fosfata i karbonata). Promet kalcija u organizmu reguliraju paratireoidne žlijezde. Normalna razina kalcija u krvi važna je za sposobnost kontrakcije srčanog mišića, za podražljivost živčanog sustava, za propustljivost kapilara i dr. Sniženje njegove koncentracije u krvi (hipokalcemija) uzrokuje grčeve skeletne muskulature (tetaniju). Dnevna potreba odraslog čovjeka iznosi 0,5-1,0g, a povećana je u trudnoći i u dojilja. Različiti spojevi kalcija upotrebljavaju se kao lijek kod krvarenja, alergijskih bolesti, nekih otrovanja, kod ujeda otrovnih insekata i dr.

Opća encikopedija (1977) 3. izdanje (osam svezaka). Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.

 KALCIJ, Ca