Info Pomoć  

 KOBALT, Co  

 Početna Tabele ovosti Download Zumbar Linkovi

Atomski (redni) broj 27
Relativna atomska masa 58,93320
Naziv na hrvatskom Kobalt
Internacionalni naziv Cobaltum
Oksidacijska stanja -1, 0, 1, [2], 3, 4, 5
Talište / Vrelište (K) 1768 / 3143
Elektronegativnost 1,88 / 4,3 eV
Konfiguracija zadnje ljuske 3d74s2
Element je Prijelazni element
Spada u grupu 9 / VIIIb
Spada u skupinu Trijada željeza

KOBALT, Co
  Općenito
Općenito o elementu

Kemijski podaci
Opis, radijus, elektronegativnost... 
Spojevi, dobivanje i uporaba
O dobivanju, spojevima i uporabi...
Fizikalni podaci
Termodinamika, vodljivost, gustoća...
Biološki podaci
Toksičnost, količina u čovjeku, uloga...
Izotopi
Broj izotopa, ključni izotopi...
Minerali i proizvodnja
Minerali, rude...

Download
Download podataka o elementima

Ostali resursi
Linkovi na element na drugim stranicama
Susjedi:

OPĆENITO O ELEMENTU

Internacionalni naziv Naziv na Francuskom Naziv na Engleskom Naziv na Hrvatskom Naziv na Talijanskom Naziv na Nizozemskom Naziv na Njemačkom Naziv na Portugalskom Naziv na Španjolskom Naziv na Švedskom
Cobaltum Cobalt Cobalt Kobalt Cobalto Kobalt Kobalt Cobalto Cobalto Kobolt

 

Lat. cobaltum, srebrnobijeli metal srodan niklu i željezu, magnetičan i na visokim temperaturama. Redovito prati nikal i druge metale u njihovim mineralima; u slobodnom stanju nalazi se u meteoritima. Najveća su nalazišta kobaltne rude u Zairu, Zambiji, Maroku, Kanadi, Novoj Kaledoniji i Burmi. Metalurgija kobalta razlikuje se prema vrsti sirovine. Redovito je to zamršena kombinacija pirometalurgijskih i hidrometalurgijskih postupaka. Metalni kobalt upotrebljava se kao sastojina legura, npr. za permanentne magnete, za proizvodnju tvrdih metala i miješanih katalizatora za sintezu benzina. U spojevima je dvovalentan i trovalentan. Od spojeva su naročito važni: kobalt(III)-oksid, Co2O3, prašak smeđe do crne boje; služi za dobivanje stakla, emajla i glazura modre boje, kao i za proizvodnju slikarskih boja kobaltnog (Thenardova) modrila (CoO2 x Al2O3) i kobaltnog (Rinmannova) zelenila (CoO x 5ZnO). Kobalt (II)-klorid (CoCl2) je bezvodan, modra je sol, daje niz hidrata modroljubičaste do ružičaste boje; vodena otopina te soli služi stoga kao simpatetična tinta, jer njome napisano nevidljivo pismo postaje modro i vidljivo kad se zagrije. Organski spojevi kobalta služe kao sredstva za ubrzanje sušenja boja (sikativi). 


Slika 1. - Ova slika je preuzeta sa 
www.chemsoc.org
stranice. Prikazuje
Kobalt u elementarnom stanju.

Kobaltna bomba. 

1. -Termonuklearna ili nuklearna bomba kojoj je dodan omotač od prirodnog kobalta (Co-59). Omotač, koji obuhvaća tijelo bombe, ima dvojaku ulogu: koncentrira eksploziju na jednom mjestu tako da se fisioni materijal zadržava dulje pod djelovanjem neutrona i stupanj iskorištenja energije je veći; prirodni Co-59 pod utjecajem neutrona, oslobođenih pri fisiji, prelazi u radioaktivni Co-60, što stvara veliku količinu radioaktivnih oborina. Co-60 ima poluvrijeme raspada od 5,3 godine pa je čitavo područje na koje je bačena bomba više godina zatrovano radioaktivnošću. Nije poznato da je kobaltna bomba dosada bilo gdje iskušana. 

2. -Igla, obično sastavljena od legure prirodnog nikla i radioaktivnog izotopa kobalta Co-60 koja se upotrebljava za liječenje malignih tumora. Njeno djelovanje sastoji se u tome što prodorne gama-zrake koje emitira Co-60 uništavaju maligno tkivo raka. Igla, omotana u tanku metalnu košuljicu koja zaustavlja beta-zrake iz kobalta, zabode se direktno u oboljelo tkivo tako da je njeno djelovanje neposredno.

Opća encikopedija (1977) 3. izdanje (osam svezaka). Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.

 KOBALT, Co

Početna Veliki PSE Tabele Zumbar Linkovi
Prijavi grešku