|
|
BROM, grčki bromos - smrad, kemijski element atomskog broja 35, a težine 79,904. Jedini je tekući nemetal, tamnosmeđe je boje specifične težine 3,2. Lako hlapi i razvija crvenosmeđe pare oštra i zagušljiva mirisa. Otapa se u vodi dajući bromnu vodu. U prirodi dolazi samo u spojevima kao pratilac klora, i to u morskoj vodi i u naslagama soli koje su nastale isušenjem mora. Iz tih se dvaju izvora i dobiva tako da se izluči iz otopine pomoću klora. Brom je halogeni element, po kemijskim svojstvima nalik na klor, pripada najreaktivnijim i najelektronegativnijim elementima.
Služi za oksidaciju i dobivanje organskih i anorganskih spojeva broma. S metalima daje bromide. Najvažniji među njima su kalij-bromid (KBr), bijeli kristali koji služe u fotografiji za dobivanje srebro-bromida, a u medicini kao sredstvo za umirenje živaca. Srebro-bromid, AgBr, žućkasta tvar koja svojim raspadanjem na svjetlu omogućuje proces nastanka fotografije. Kalij bromat, KBrO3, je kalijska sol bromatne kiseline HBrO3; dobiva se iz kalij bromida oksidacijom. Pare broma podražuju sluznicu organa za disanje. Spojevi broma se koriste u medicini kao sredstva za smanjenje refleksne podražljivosti živaca (sedativi i antiepileptici). Nakon dulje uporabe mogu uzrokovati kronično otrovanje (bromizam) s kožnim prištićima (bromakne), mršavljenjem, drhtavicom i slabljenjem poamćenja. Opća encikopedija (1977) 3. izdanje (osam svezaka). Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb. |
||||||||||||||||||||