 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
| Bromum |
Brome |
Bromine |
Brom |
Bromo |
Broom |
Brom |
Bromo |
Bromo |
Brom |
BROM,
grčki bromos - smrad, kemijski element atomskog broja 35, a težine
79,904. Jedini je tekući nemetal, tamnosmeđe je boje specifične težine
3,2. Lako hlapi i razvija crvenosmeđe pare oštra i zagušljiva mirisa.
Otapa se u vodi dajući bromnu vodu. U prirodi dolazi samo u spojevima
kao pratilac klora, i to u morskoj vodi i u naslagama soli koje su
nastale isušenjem mora. Iz tih se dvaju izvora i dobiva tako da se izluči
iz otopine pomoću klora. Brom je halogeni element, po kemijskim
svojstvima nalik na klor, pripada najreaktivnijim i najelektronegativnijim elementima.
Slika 1. - Ova
slika je preuzeta sa
www.chemsoc.org stranice.
Prikazuje
Brom u elementarnom stanju.
Služi
za oksidaciju i dobivanje organskih i anorganskih spojeva broma. S
metalima daje bromide. Najvažniji među njima su kalij-bromid (KBr),
bijeli kristali koji služe u fotografiji za dobivanje srebro-bromida, a
u medicini kao sredstvo za umirenje živaca. Srebro-bromid, AgBr, žućkasta
tvar koja svojim raspadanjem na svjetlu omogućuje proces nastanka
fotografije. Kalij bromat, KBrO3, je kalijska sol bromatne kiseline
HBrO3;
dobiva se iz kalij bromida oksidacijom. Pare broma podražuju sluznicu
organa za disanje. Spojevi broma se koriste u medicini kao sredstva za
smanjenje refleksne podražljivosti živaca (sedativi i antiepileptici).
Nakon dulje uporabe mogu uzrokovati kronično otrovanje (bromizam) s kožnim
prištićima (bromakne), mršavljenjem, drhtavicom i slabljenjem poamćenja.
Opća encikopedija (1977) 3. izdanje (osam svezaka). Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.
|
Info
ovosti
Općenito
o elementu
