|
|
Simbol J ili I, kemijski element iz grupe halogenih elemenata; gustoća 4,93; metalno sjajne crnosive ljuske, listići ili pločice, topljive u eteru, acetonu, kloroformu, sumporougljiku i alkoholu, također u vodenoj otopini jodovodika i alkalijskih jodida, uz postanak polijodida. Otopine su smeđe ili ljubičaste. Pri 113,5°C jod se rastali u crnu tekućinu koja ključa pri 184°C i prelazi u ljubičaste pare. Jod je otkrio B. Courtois 1811. U prirodi je spojen u mineralima i mineralnim vodama, ima ga u biljkama (napose u nekim morskim travama), u sekretu štitne žlijezde i dr. Proizvodi se osobito iz matičnih lugova nakon dobivanja čilske salitre, iz mineralnih voda i iz pepela morskih trava.
Jod stvara spojeve s metalima i nemetalima. Ako se spoji s vodikom, nastaje bezbojan plin - jodovodik HI; njegova je vodena otopina jodidna (jodovodična) kiselina koja s metalima tvori soli jodide. Polijodidi su spojevi kiseline HI3. Spojevi joda s drugim halogenima jesu kristalne tvari ili tekućine. S kisikom i vodikom jod tvori kiseline: hipojoditnu HIO, poznatu samo u otopini, jodatnu HIO3 i perjodatnu HIO4. Karakteristična je reakcija na slobodni jod: postanak jake modre boje sa škrobom. Različiti spojevi i preparati joda primjenjuju se u medicini kod bronhitisa, arteroskleroze, tercijarnog luesa (jodidi kalija i natrija), za liječenje guše (tiroksin), kao antiseptici (jodna tinktura) i kao kontrastna sredstva u rendgenologiji. Dugotrajna primjena jodnih preparata može uzrokovati kronično trovanje (jodizam). Značajna je i primjena joda u kvantitativnoj analitičkoj kemiji. Jodna tinktura, otopina od 7% joda i 3% kalij-jodida u 70-postotnom etanolu, tamna crvenkastosmeđa tekućina. Upotrebljava se kao antiseptik i kao podražajno sredstvo. Opća encikopedija (1977) 3. izdanje (osam svezaka). Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb. |
||||||||||||||||||||