Info Pomoć  

 STRONCIJ, Sr  

 Početna Tabele ovosti Download Zumbar Linkovi

Atomski (redni) broj 38
Relativna atomska masa 87,62
Naziv na hrvatskom Stroncij
Internacionalni naziv Strontium
Oksidacijska stanja 2
Talište / Vrelište (K) 1042 / 1657
Elektronegativnost 0,95 / 2,0 eV
Konfiguracija zadnje ljuske 5s1
Element je Metal
Spada u grupu 2 / IIa
Spada u skupinu Alkalijski metali

STRONCIJ, Sr
  Općenito
Općenito o elementu

Kemijski podaci
Opis, radijus, elektronegativnost... 
Spojevi, dobivanje i uporaba
O dobivanju, spojevima i uporabi...
Fizikalni podaci
Termodinamika, vodljivost, gustoća...
Biološki podaci
Toksičnost, količina u čovjeku, uloga...
Izotopi
Broj izotopa, ključni izotopi...
Minerali i proizvodnja
Minerali, rude...

Download
Download podataka o elementima

Ostali resursi
Linkovi na element na drugim stranicama
Susjedi:

OPĆENITO O ELEMENTU

Internacionalni naziv Naziv na Francuskom Naziv na Engleskom Naziv na Hrvatskom Naziv na Talijanskom Naziv na Nizozemskom Naziv na Njemačkom Naziv na Portugalskom Naziv na Španjolskom Naziv na Švedskom
Strontium Strontium Strontium Stroncij Stronzio Strontium Strontium Estrôncio Estroncio Strontium

 

Stroncij je rijedak metal, u Zemljinoj kori zastupljen sa 0,02% i to samo u obliku spojeva. Metalni stroncij nema znatnije tehnološke upotrebe.


Slika 1. - Ova slika je preuzeta sa 
www.chemsoc.org
stranice. Prikazuje
Stroncij u elementarnom stanju.

Stroncijevi spojevi su bezbojni, plamen boje u crveno i nisu otrovni. Stroncij-bromid (SrBr2 x 6H2O) upotrebljava se u medicini za umirenje živaca, protiv hiperaciditeta želuca i kao rendgensko kontrastno sredstvo. Stroncij-karbonat (SrCO3 - stroncijanit) i stroncij-sulfat (SrSO4 - celestin) glavne su rude stroncija; sulfat služi u pirotehnici i kemijskoj analizi, a karbonat se primjenjuje pri izradi televizijskih ekrana u boji da bi se smanjilo prodiranje rendgenskih zraka. Stroncij-klorat [Sr(ClO3)2] i stroncij-nitrat [Sr(NO3)2] služe u pirotehnici za dobivanje crveno obojene vatre. Stroncij-kromat (SrCrO4) pod imenom žuti ultramarin i stroncijsko žutilo, blještavo je žuta umjetna boja. Danas se najviše stroncija troši za izradbu magneta sa stroncij-feritom koji se upotrebljava kod malih elektromotora; magnetska smjesa priređuje se taljenjem pod tlakom smjese stroncij-karbonata i željezo(III)-oksida. Umjetni izotop Sr90 stvara se u znatnim količinama kao rezultat eksplozija nuklearnih bombi. On je najopasniji sastojak radioaktivnih oborina, jer iz njih dospijeva u miijeko i mliječne proizvode i preko njih u čovječji organizam gdje se zbog sličnosti stroncija s kalcijem ugraduje u kosti te izaziva rak kostiju i leukemiju.

Opća encikopedija (1977) 3. izdanje (osam svezaka). Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.

 STRONCIJ, Sr

Početna Veliki PSE Tabele Zumbar Linkovi
Prijavi grešku