STRONCIJ, Sr  

OPĆENITO O ELEMENTU

Strontium	Strontium	Strontium	Stroncij	Stronzio	Strontium	Strontium	Estrôncio	Estroncio	Strontium

Stroncij je rijedak metal, u Zemljinoj kori zastupljen sa 0,02% i to samo u obliku spojeva. Metalni stroncij nema znatnije tehnološke upotrebe.

Slika 1. - Ova slika je preuzeta sa 
www.chemsoc.org stranice. Prikazuje
Stroncij u elementarnom stanju.

Stroncijevi spojevi su bezbojni, plamen boje u crveno i nisu otrovni. Stroncij-bromid (SrBr2 x 6H2O) upotrebljava se u medicini za umirenje živaca, protiv hiperaciditeta želuca i kao rendgensko kontrastno sredstvo. Stroncij-karbonat (SrCO3 - stroncijanit) i stroncij-sulfat (SrSO4 - celestin) glavne su rude stroncija; sulfat služi u pirotehnici i kemijskoj analizi, a karbonat se primjenjuje pri izradi televizijskih ekrana u boji da bi se smanjilo prodiranje rendgenskih zraka. Stroncij-klorat [Sr(ClO3)2] i stroncij-nitrat [Sr(NO3)2] služe u pirotehnici za dobivanje crveno obojene vatre. Stroncij-kromat (SrCrO4) pod imenom žuti ultramarin i stroncijsko žutilo, blještavo je žuta umjetna boja. Danas se najviše stroncija troši za izradbu magneta sa stroncij-feritom koji se upotrebljava kod malih elektromotora; magnetska smjesa priređuje se taljenjem pod tlakom smjese stroncij-karbonata i željezo(III)-oksida. Umjetni izotop Sr90 stvara se u znatnim količinama kao rezultat eksplozija nuklearnih bombi. On je najopasniji sastojak radioaktivnih oborina, jer iz njih dospijeva u miijeko i mliječne proizvode i preko njih u čovječji organizam gdje se zbog sličnosti stroncija s kalcijem ugraduje u kosti te izaziva rak kostiju i leukemiju.

Opća encikopedija (1977) 3. izdanje (osam svezaka). Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.

 STRONCIJ, Sr