Info Pomoć  

 SILICIJ, Si  

 Početna Tabele ovosti Download Zumbar Linkovi

Atomski (redni) broj 14
Relativna atomska masa 28,0855
Naziv na hrvatskom Silicij
Internacionalni naziv Silicium
Oksidacijska stanja 2, [4]
Talište / Vrelište (K) 1683 / 2628
Elektronegativnost 1,90 / 4,77 eV
Konfiguracija zadnje ljuske 3s23p2
Element je Polumetal
Spada u grupu 14 / IVa
Spada u skupinu Ugljikova skupina

SILICIJ, Si
  Općenito
Općenito o elementu

Kemijski podaci
Opis, radijus, elektronegativnost... 
Spojevi, dobivanje i uporaba
O dobivanju, spojevima i uporabi...
Fizikalni podaci
Termodinamika, vodljivost, gustoća...
Biološki podaci
Toksičnost, količina u čovjeku, uloga...
Izotopi
Broj izotopa, ključni izotopi...
Minerali i proizvodnja
Minerali, rude...

Download
Download podataka o elementima

Ostali resursi
Linkovi na element na drugim stranicama
Susjedi:

OPĆENITO O ELEMENTU

Internacionalni naziv Naziv na Francuskom Naziv na Engleskom Naziv na Hrvatskom Naziv na Talijanskom Naziv na Nizozemskom Naziv na Njemačkom Naziv na Portugalskom Naziv na Španjolskom Naziv na Švedskom
Silicium Silicium Silicon Silicij Silicio Silicium Silizium Silício Silicio Kisel

 

Nakon kisika najrašireniji element u Zemljinoj kori u kojoj ga ima 27% (više nego svih ostalih elemenata zajedno). Elementarni silicij prvi je priredio J. J. Berzelius 1823.; tvori tamnosive do crne, vrlo tvrde i krte, električki poluvodljive kristale jakog metalnog sjaja; kemijski je otporan, netopljiv u kiselinama, ali polako topljiv u jakim lužinama. Na bijelom žaru spaja se s kisikom, vodikom i dušikom, s metalima daje silicide, analogne karbidima. Metalni silicij služi kao sastojak čvrstih legura aluminija, magnezija, bakra i dr., za dezoksidaciju čelika, kao sastojak legura sa željezom, kao polazna sirovina u proizvodnji silikona, kao poluvodič u ispravljačima, tranzistorima i solarnim baterijama.


Slika 1. - Ova slika je preuzeta sa 
www.chemsoc.org
stranice. Prikazuje
Silicij u elementarnom stanju.

Spojevi silicija: spojevi silicija i vodika zovu se silani; analogni su ugljikovodicima, ali se vrlo lako oksidiraju i rastvaraju vodom i kiselinama. Silicij-dioksid (SiO2) kao mineral kremen ili kvarc se upotrebljava u golemim količinama u keramici, također za proizvodnju karborunda, kremenog stakla i silikona; prisutan je u tkivima višeg bilja, a u mnogo manjoj količini u životinjskom tkivu. Silicij-dioksid je anhidrid silikatne ili kremene kiseline Si(OH)4, čije su soli silikati, mineraloški, geološki i tehnnički neobično važne. Oni zajedno s kremenom tvore 95% Zemliine kore, čine bezbrojne mineralne vrste, sastojak su stakla, porculana, emajla, keramičkih proizvoda, cementa. Zbog sposobnosti molekula kremene kiseline da se među sobom povezuju u visokomolekulske tvorevine, poput atoma ugljika, element silicij ima u anorganskoj prirodi ulogu analognu onoj koju u organskoj prirodi ima srodni element ugljik. Silicij-karbid (SiC), proizveden taljenjem kremena i ugljika u električnoj peći, služi pod imenom karborund kao sredstvo za brušenje, kao toplinski vodljivi vatrostalni materijal i za otpornike električnih peći. Silicij-tetraklorid (SiCl4), dobiven djelovanjem klora na silicij, silicij-karbid ili smjesu kremena i ugljika na visokoj temperaturi, hlapljiva tekućina koja se na uzduhu dimi zbog hidrolize uz postanak silicij-dioksida, služi kao međuproizvod pri proizvodnji silikona, a u smjesi s amonijakom upotrebljava se kao dimno sredstvo u mornarici. Silicij-fiuorid (SiF4), plin koji nastaje djelovanjem fluoridne kiseline na kremen i silikate; na toj se reakciji osniva nagrizanje stakla fluoridnom kiselinom; s vodom se hidrolizira, sa suviškom fluoridne kiseline daje silikofluoridnu kiselinu (H2SiF6) , čije se soli, silikofluoridi, upotrebljavaju (pod imenom fluati) kao premazi koji beton čine nepropusnim za vodu. U novije vrijeme dobili su znatnu važnost organosilicijski spojevi, u prvom redu klorosilani, silanoli i siloksani; esteri kremene kiseline s višim alkoholima služe zbog svoje toplinske stabilnosti i velike razlike izmedu tališta i vrelišta kao sredstva za prijenos topline.

Opća encikopedija (1977) 3. izdanje (osam svezaka). Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.

 SILICIJ, Si

Početna Veliki PSE Tabele Zumbar Linkovi
Prijavi grešku