|
Lantan se komercijalno dobiva iz monacitnih i bastenzitnih ruda koje se tretiraju kiselinama da bi se povećala koncentracija lantana (a time i drugih lantanida), a zatim se odvaja iz smjese metodom ionske izmjene. Elementarni se lantan na kraju dobiva elektrolizom taline lantanovog(III)-klorida ili redukcijom bezvodnog klorida natrijem, odnosno fluorida kalcijem. Elektroliza se provodi u atmosferi inertnog plina.
Lantan ima široku primjenu kao metal za legiranje. Legure kobalta s lantanom pokazuju
povećanu otpornost na oksidaciju i koroziju pri povišenim temperaturama. S kobaltom i niklom daje intermetalne spojeve.
Intermetalni spoj
LaCo5 ima izuzetna magnetska svojstva koja daleko nadmašuju poznate ALNICO magnete pa se koristi za izradu jakih permanentnih magneta. Drugi
intermetalni spoj
LaNi5 ima osobito svojstvo reverzibilne apsorpcije-desorpcije velikih količina vodika pri sobnoj temperaturi pa ima potencijalnu primjenu za baterije s vodikovim gorivom. Kao sastavni dio "mischmetala" koristi se za svijetleći kremen u jezgri grafitnih elektroda za dobivanje svjetlosti velikog intenziteta. Također se koristi kao katalizator pri preradi nafte (krekiranju - cijepanju većih molekula u manje).
Lantan u spojevima ima oksidacijski broj +3. Pored uobičajenih lantanovih topljivih soli lantanovog klorida
(LaCl3) i lantanovog nitrata heptahidrata (La(NO3)3 x 6H2O), najvažniji je spoj lantanov oksid (La2O3). Nastaje zagrijavanjem lantana u zraku.
Higroskopan je, a otapa se u koncentriranim mineralnim kiselinama, acetonu i mravljoj kiselini. S talištem pri temperaturi 2310°C spada u vrlo vatrostalne materijale, ali nema veće primjene zbog higroskopnosti. Koristi se kao matični kristal za fluorescentne prahove, za izradu termistora i kondenzatorskih dielektrika. Dodaje se najkvalitetnijim optičkim staklima jer im smanjuje disperzivnost. U novije se vrijeme, u smjesi s ostalim lantanidima, koristi za krekiranje sirove nafte (u formi molekularnih sita).
|
Info
ovosti
Općenito
o elementu
