Metalni americij dobiva se redukcijom americijevog trifluorida barijevim parama pri temperaturi 1000-1200°C. Svježe dobiveni metal je bijel, srebrnastog sjaja, koji se vremenom gubi pa površina postaje mutne sivkaste boje. Pretpostavlja se da postoji u dvije
kristalne modifikacije; alfa-americij je gusta dvostruka heksagonska slagalina, a beta-americij je kubična slagalina.
Izotop 241Am se upotrebljava kao izvor ionizirajućeg zračenja u detektorima dima te kao priručni izvor gama-zraka u radiografiji.
Od kemijskih karakteristika poznato je da u kiselim vodenim otopinama postoji kao: Am^3+ (ružičast), Am^4+ (ružičast), Amˇ2^+ (žut) i AmOˇ2^2+ (crvenosmeđ). Oksidacijsko stanje +3 je najstabilnije, a stanje +4 nestabilno je u otopini. Poznati su trihalogenidi: AmF3 i AmCl3 (heksagonski, ružičasti) i AmBr3 (ortorompski, bijeli). Od oksida postoji alotropni americijev(III)-oksid (Am2O3, crvenosmeđi ili žutosmeđi, oba heksagonske strukture) i americijev(IV)-oksid (AmO2, crni, kubične strukture). S fluorom stvara žutosmeđi monoklinski americijev(IV)-fluorid (AmF4).
|