|
Relativno čist praseodimij dobiven je 1931. g., a može se dobiti redukcijom PrF3 ili PrCl3 kalcijem. Od ostalih lantanida izdvaja se selektivnom ionskom izmjenom.
Prvotna primjena praseodimija bila je za bojila stakla. Dodaci staklu daju boju od izrazito žute do zelene pa se takva stakla koriste kao optički kromatski filteri, industrijska zaštitna stakla, stakla naočala za sunce i dekorativna stakala. Oko 5% praseodimija dodaje se mischmetalu koji služi za izradu kresiva upaljača (legura je piroforna). Sa smjesom lantanida koristi se kao katalizator krekiranja benzina, a smjesa 10% Pr, 20% Nd i 60% La i sama služi za krekiranje sirove nafte. Kao
intermetalni spoj s kobaltom (PrCo5) daje izuzetno jak permanentni feromagnetski materijal, a spoj s
niklom (PrNi5) koristi se za adijabatsko magnetsko
ohlađivanje na temperature reda veličine mK.
U spojevima, praseodimij ima oksidacijski broj +3 i +4. Spojevi s oksidacijskim brojem +4, npr. PrO2 i
PrCl4, su nestabilni, a mogu postojati samo u čvrstom agregatnom stanju.
-Razne soli praseodimija(III) upotrebljavaju se kao bojila keramika i stakla, npr. za izradu žutih i zelenih stakla sunčanih naočala, za objektive, optičke filtere, itd.
-Praseodimijev(III)-oksid (Pr2O3) poput oksida ostalih lantanida, spada u najotpornije poznate vatrostalne materijale. Sa smjesom drugih lantanidnih oksida koristi se kao polirajuće sredstvo za optička stakla te kao smjesa za punjenje grafitnih elektroda za lučne svjetiljke velikog intenziteta.
|
Info
ovosti
Općenito
o elementu
