Info Pomoć  

 Početna za: BARIJ, Ba  

 Početna Tabele ovosti Download Zumbar Linkovi

Atomski (redni) broj 56
Relativna atomska masa 137,327
Naziv na hrvatskom Barij
Internacionalni naziv Baryum
Oksidacijska stanja 2
Talište / Vrelište (K) 1002 / 1910
Elektronegativnost 0,89 / 2,4 eV
Konfiguracija zadnje ljuske 6s1
Element je Metal
Spada u grupu 2 / IIa
Spada u skupinu Alkalijski metali

BARIJ, Ba
  Općenito
Općenito o elementu

Kemijski podaci
Opis, radijus, elektronegativnost... 
Spojevi, dobivanje i uporaba
O dobivanju, spojevima i uporabi...
Fizikalni podaci
Termodinamika, vodljivost, gustoća...
Biološki podaci
Toksičnost, količina u čovjeku, uloga...
Izotopi
Broj izotopa, ključni izotopi...
Minerali i proizvodnja
Minerali, rude...

Download
Download podataka o elementima

Ostali resursi
Linkovi na element na drugim stranicama
Susjedi:

SPOJEVI, DOBIVANJE I UPORABA

Dobivarije barija:

Elementarni barij može se dobiti elektrolizom vodene otopine klorida uz upotrebu žive kao katode, pri čemu nastaje amalgam koji se destilira u vakuumu da bi se barij odvojio od žive. Barij se može dobiti redukcijom BaO pomoću elementarnog aluminija prema reakciji:

3BaO + 2Al <-> Al2O3 + 3Ba

ili silicija pri sniženom tlaku u čeličnoj retorti pri temperaturi oko 1050°C prema reakciji:

3BaO + Si <-> BaSiO3 + 2Ba

Jednom destilirani barij ima čistoću 96-98,5%, a ponovnom destilacijom u vakuumu može se dobiti barij čistoće 99,5%.


Svojstva i upotreba barija:

Prirodni barij je smjesa od sedam stabilnih izotopa, a poznato je preko dvadeset radioaktivnih (vidi tablicu II. dio). Čisti metalni barij je srebrnobijele boje i metalnog sjaja. Ima prostorno centriranu kubičnu kristalnu strukturu. Tvrđi je od olova, ali mekši od cinka, rastezljiv je i kovak. Vrlo je reaktivan i reagira s većinom nemetala, a kemijski je najsličniji kalciju. Pokazuje vrlo slabu tendenciju stvaranja kompleksa. Lako oksidira na zraku pa se stoga čuva u petroleju. S vodom također burno reagira stvarajući hidroksid. S ugljikom tvori karbid, a s borom borid koji provodi električnu struju. Iznad 120°C počinje apsorbirati vodik, a na 150°C s njim reagira. Sa sumporom i sumporovodikom pri crvenom žaru reagira dajući sulfid, a zagrijan s halogenidima sagorijeva blještavim svjetlom. S razrijeđenim kiselinama razvija vodik. Otapa se u tekućem amonijaku.

Potrošnja metalnog, elementarnog barija je mala, a svodi se na male dodatake metalima. Dodatak barija olovu povećava njegovu tvrdoću, a legure barija s aluminijem i magnezijem koriste se kao "getteri"- tvari za uklanjanje tragova kisika u elektronskim cijevima, električnim žaruljama i drugim vakuumiranim prostorima iz kojih treba ukloniti kisik. Barij se dodaje leguri nikla od koje se prave svjećice za paljenje u benzinskim motorima, te drugim grijanim katodama elektronskih i fluorescentnih cijevi jer smanjuje izlazni rad elektrona u metalu i na taj način povećava emisivnost elektrona.


Spojevi barija:

Barij stvara spojeve u kojima ima oksidacijski broj +2 i svi imaju ionski karakter. Otopine s ionima barija su bezbojne, a u odsutnosti bora ili fosfora barijeve soli boje plamen karakterističnom žuto-zelenom bojom (vidi spektralni sastav u II. dijelu). Svi barijevi spojevi topljivi u vodi su otrovni.

-Barijev fluorid (BaF2) nalazi se u obliku bezbojnih kubičnih kristala teško topljivih u vodi. Upotrebljava se za četkice električnih generatora, u komorama za termičku obradu metala, kao taljivo pri zavarivanju lakih metala i za elektrolitičku rafinaciju aluminija.

-Barijev klorid (BaCl2) bijeli su higroskopni kristali koji se lako otapaju u vodi, a u etanolu teško. Iz vodenih otopina kristalizira kao dihidrat u obliku bezbojnih monoklinskih pločica. Barijev dihidrat postojan je na zraku, a zagrijavarijem na 100°C otpušta svu vodu. Upotrebljava se u analitičkoj kemiji kao reagens na sulfate (stvara se bijeli netopljivi talog barijevog sulfata).

-Barijev klorat (Ba(ClO3)2 x H2O) tvori bezbojne monoklinske kristale topljive u vodi. Pri 120°C gubi vodu, a pri 300°C otpušta kisik. Upotrebljava se u pirotehnici i kao sredstvo za uništavarije korova.

-Barijev oksid (BaO) bezbojan je ili žućkast kristalan prah kubične strukture. Grijanjem u struji zraka pri oko 500°C i tlaku od 2 bara prelazi u barijev peroksid. Na sobnoj temperaturi reagira s vodom uz jako razvijanje topline (može se usijati do crvenog žara i izazvati teško gasiv požar). Upotrebljava se: za sušenje plinova, kao sastojak za izradu laboratorijskog stakla i stakla za termometre, za oksidne elektrode elektronskih cijevi i ispravljača, te kao katalizator pri cementaciji čelika.

-Barijev peroksid (BaO2) sivobijel je kristalan prah slabo topljiv u vodi. S razrijeđenim kiselinama daje vodikov peroksid. Upotrebljava se za obezbojenje olovnog stakla, za inicijalno paljenje u aluminotermiji i pirotehnici.

-Barijev karbonat (BaCO3) u prirodi se pojavljuje kao mineral viterit koji kristalizira rompski. Nekada je bio važna sirovina za dobivanje drugih barijevih spojeva, a danas mu je primjena manja. Upotrebljava se: u keramičkoj industriji kao topilo za glazure, kao otrov za štakore, za uništavanje gusjenica, za uklanjanje sulfatnih iona iz vode i vodenih otopina, te kao katalizator pri kaljenju čelika.

-Barijev kromat (BaCrO4) dolazi u obliku žutih rompskih kristala koji su gotovo netopljivi u vodi. Upotrebljava se za dobivanje kromnih žutih boja.

-Barijev nitrat (Ba(NO3)2) bezvodan je na sobnoj temperaturi i ima bijele oktaedarske kristale. Upotrebljva se u pirotehnici za zelenu boju te za dobivanje čistog BaO.

-Barijev sulfat (BaSO4) najvažniji je barijev spoj. U prirodi dolazi kao mineral barit u obliku pločastih rompskih kristala. Nije otrovan. Kemijski je vrlo postojan i netopljiv u vodi i kiselinama (naziva se i permanentno bjelilo). Silne čestice nastale taloženjem iz otopine imaju dobre prekrivačke osobine pa se koriste kao bijeli pigment za umjetničke i tiskarske boje, pri izradi fotopapira, kao punilo u industriji gume, papira i kozmetici. Upotrebljava se za pripravu kontrastnog sredstva (tzv. barijeve kaše) pri rengenskom pregledu intestinalnog trakta.

-Barijev sulfid (BaS) sivobijel je kristal lako topljiv u vodi. Pokazuje pojavu fosforescencije ako su u njemu prisutni tragovi teških metala. Upotrebljava se kao sirovina za proizvodnju drugih barijevih soli, barijevih pigmenata, te kao sastojak depilatora i svijetlećih masa.

-Barijev titanat (BaTiO3) kristal je sa strukturom perovskita i neobična dielektrična svojstva; ispod 120°C kristal sadržava područja koja su spontano električki polarizirana stvarajući permanentni dipolni moment (po analogiji s feromagneticima naziva se feroelektrik). Pravci polarizacije tih područja mogu se električnim poljem usmjeriti i tada pokazuju jak piezoelektrični efekt. Ima visok volumni otpor i niski dielektrični gubitak u širokom području frekvencije. Upotrebljava se: za izradu piezoelektričnih mikrofona, gramofonskih glava, zvučnih transduktora, te posebno kao dielektrični materijal u kondenzatorima zbog izuzetno visoke dielektrične konstante.

 Početna za: BARIJ, Ba

Početna Veliki PSE Tabele Zumbar Linkovi
Prijavi grešku