Kao i ostali plemeniti plinovi, dobiva se ukapljivanjem i frakcijskom destilacijom tekućeg zraka (vidi dobivanje argona, helija, kisika i dušika). Za većinu primjena nije potreban potpuno čist tako da neon tehničke čistoće obično sadrži primjese argona i kriptona. Pri standardnim
uvjetima, neon je jednoatoman plin bez boje, mirisa i okusa. U čvrstom stanju ima plošno centriranu kubičnu strukturu. U prirodi postoji kao smjesa tri stabilna izotopa:
2ONe, 21Ne i 22Ne, a registrirano je postojanje još deset izotopa (neki su umjetno dobiveni) i svi imaju kratka vremena poluraspada (najduže živući izotop ima vrijeme poluraspada 3,38 minuta). Ako kroz plinoviti neon pri sniženom tlaku dođe do električnog pražnjenja, javlja se intenzivna narančasta svjetlost kao posljedica brojnih emisijskih linija u tom dijelu spektra. Stoga se ajviše upotrebljava za punjenje reklamnih svijetlećih cijevi (neonske svijetleće reklame).
Neon tek pri posebnim uvjetima (prisutnost električnog pražnjenja, povišeni tlak, prisutnost jakih dipolnih molekula u smjesi) može dati mali broj nestabilnih "spojeva", prvenstveno s fluorom. Hidridi neona nisu registrirani niti pri visokim tlakovima.
Pored navedene primjene za punjenje svijetlećih reklama, neonom se pune neki laseri. Smjesa He-Ne bila je upotrijebljena u prvom laseru, a oni i danas imaju relativno velike primjene. Koristi se za visokonaponske indikatore, a katkad i kao rashladno sredstvo umjesto skupog helija.
|