 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
| Plutonium |
Plutonium |
Plutonium |
Plutonij |
Plutonio |
Plutonium |
Plutonium |
Plutônio |
Plutonio |
Plutonium |
Plutonij je radioaktivan element iz skupine aktinida i transuranijev element. Proizveli su ga u Berkeleyju 1940. g. G.T. Seaborg, E.M. McMillan, J.W. Kennedy i A.C. Wahl bombardiranjem mete uranija deuteronima ubrzanim u ciklotronu. Ime je dobio po planetu Plutonu. U tragovima je plutonij prisutan u rudama
urana gdje se stvara neutronskim zračenjem prirodnog urana.
Poznato je petnaest radioaktivnih izotopa plutonija s masenim brojevima od 232 do 246 među kojima je najstabilniji izotop 244Pu s vremenom poluraspada od
8,2 x 10^7 godina. Zapaženo je da se izotopi 236Pu, 237Pu, 238Pu, 239Pu,
240Pu, 242Pu i 244Pu raspadaju spontanom fisijom. Do nuklearne eksplozije dolazi kada se stvori tzv. kritična masa, tj. kada broj nastalih neutrona postane veći od broja apsorbiranih i izazove lančanu reakciju. Najvažniji je izotop Pu-239, koji nastaje u nuklearnom reaktoru djelovanjem neutrona na uran-238; vrijeme njegova poluraspada iznosi 24,360 godina. Plutonij tvori slične spojeve kao i uran. Upotrebljava se kao nuklearno gorivo i kao eksploziv u atomskim bombama.
U elementarnom stanju, plutonij je srebrno-bijel reaktivan metal.
Slika 1. - Ova
slika je preuzeta sa
www.chemsoc.org stranice.
Prikazuje
Plutonij u elementarnom stanju.
|
Info
ovosti
Općenito
o elementu
