 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
| Kalium |
Potassium |
Potassium |
Kalij |
Potassio |
Kalium |
Kalium |
Potássio |
Potasio |
Kalium |
Element iz grupe alkalnih metala. Vrlo mekan, srebrnobijel metal, gustoće 0,86, tališta 63°C. Stabilan je na suhom zraku i kisiku, ali u prisutnosti vlage brzo reagira s kisikom dajući hidroksid. S vodom burno reagira razvijajući vodik koji se pri tom zapali; vrlo je reaktivan, te reducira čak
i okside bora i silicija; pokazuje slabu radioaktivnost, jer se u kaliju nalaze vrlo malene količine (0,01%) radioaktivnog izotopa K40. U spojevima je vrlo raširen na zemlji u mnogim stijenama i mineralima: kao glinenac (ortoklas), karnalit, silvin, kainit, kizerit. Njegovi minerali tvore mjestimice golema ležišta (Stassfurt, Mulhouse, New Mexico, Rusija);
sastojci su vode Mrtvoga mora i jezera Searles u Kaliforniji. Ta su nalazišta i glavni izvori za dobivanje kalija i njegovih spojeva. Metalni kalij dobiva se elektrolizom rastaljenog kalij-hidroksida (Davy 1807) ili redukcijom ugljikom iz kalij-karbonata; služi za proizvodnju nekih legura i za fotoelektrične ćelije. Kalij je prijeko potrebna sastojina svih biljnih i životinjskih organizama. U čovječjem organizmu kalij se nalazi pretežno u
stanicama gdje igra ulogu aktivatora nekih enzima. U organizmu odraslog čovjeka ima ukupno
100 - 200 g kalija. Njegova razina u krvi je konstantna (regulira je kora nadbubrežne žlijezde), a utječe osobito na rad srčanog mišića i na podražljivost živčanog sustava. Smanjena koncentracija kalija u krvi (hipokalijemija) uzrok je tzv. familijarne periodične paralize. Povišena koncentracija u krvi (hiperkalijemija) oštećuje rad srčanog mišića. Čovjek prima
kalij uglavnom biljnom hranom.
Slika 1. - Ova
slika je preuzeta sa
www.chemsoc.org stranice.
Prikazuje
Kalij u elementarnom stanju.
Spojevi kalija: Kalij je u spojevima
jednovalentan; gradi velik broj soli, većinom lako topljivih u vodi, od kojih su mnoge tehnički veoma važne. Kalij-hidroksid
(KOH), bijela, prozračna,
hidrofilna vlaknasta masa, služi kao jaka lužina, a dobiva se elektrolizom otopine kalij-klorida;
KCl, u prirodi kao mineral silvin, dobiva se redovito iz minerala karnalita (KCl
x MgCl2
x 6H2O) taljenjem i prekristalizacijom, služi za dobivanje drugih soli kalija; kalij bromid
(KBr), bezbojni kristali, sastojina fotografskih razvijača, u medicini služi kao sedativ (brom); kalij-jodid
(KI), bijela sol, služi u medicini; kalij-nitrat (KNO3), salitra, dobiva se iz
kalij-nitrata i kalij-klorida, sastojina baruta; kalij-sulfat (K2SO4) dobiva se iz kalij-klorida i sulfatne kiseline, služi kao umjetno gnojivo; kalij-karbonat
(K2CO3), potaša, sastojina "lukšije" dobivene izluživanjem pepela drveta, danas se dobiva iz
kalij-klorida i iz vode od pranja sirove vune. Služi za dobivanje drugih soli kalija, zatim u proizvodnji kalijskog stakla i mekih
sapuna (normalni sapuni, često tekući); kalij
dikromat (K2C2O7), narančasti kristali, dobiva se iz ruda kroma grijanjem s potašom i
vapnom ili elektrolizom; služi za proizvodnju kromnih boja, kao sredstvo za oksidaciju, u kemijskoj analizi; kalij-permanganat
(KMnO4), tamnoljubičasti kristali, dobiva se prženjem piroluzita
(MnO2) s kalcij-hidroksidom i elektrolitičkom oksidacijom tako dobivene zelene otopine kalij-manganata; služi kao jako oksidacijsko sredstvo, kao dezinficijens i u analitičkim laboratorijima; kalij-cijanit
(KCN), cijankalij, izvanredno otrovna sol, dobiva se obično djelovanjem plinovitog amonijaka na rastaljenu smjesu potaše i ugljena; kiseli kalij-tartarat
(K4H5O6), streš, vinski kamen, bezbojni kristali, nalazi se u groždanom soku i taloži se prilikom njegova vrenja; sastojina prašaka za pečenje, služi također kao purgativ; kalij-natrij-tartarat,
KNa(C4H5O6), Seignetteova sol, služi za izradbu Fehlingove otopine; kalij-antimonil-tartarat,
K(SbO)C4H4O6
x 1/2H2O, bezbojni kristali, služi u medicini; kiseli kalij-oksalat (KHC2O4
x 1/2H2O), služi pri izradi fotografija i za uklanjanje mrlja
hrđe sa tekstila.
|
Info
ovosti
Općenito
o elementu
