 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
| Actinium |
Actinium |
Actinium |
Aktinij |
Attinio |
Actinium |
Actinium |
Actínio |
Actinio |
Aktinum |
Aktinij je radioaktivan element iz skupine
aktinoida kojeg je 1899. godine, godinu dana nakon otkrića polonija, otkrio A. Debierne u ostatku obrađenog uranijevog oksida. Nazvao ga je aktinij prema grčkoj riječi
aktis - zraka (sjaj), zbog isijavanja plavičaste svjetlosti. Debierne je pronašao radioaktivni izotop aktinija 227 Ac koji ima vrijeme polu
raspada od 21,77 godina. Nezavisno od njega, isti je element 1902.
godine pronašao i F. Giesel u izlučevini rijetkih zemalja kao nepoznatu radioaktivnu tvar za koju su naknadno utvrdili, uspoređujući rezultate mjerenja, da se radi o istom, novom elementu.
Slika 1. - Ova
slika je preuzeta sa
www.chemsoc.org stranice.
Prikazuje
Aktinij u elementarnom stanju.
Najzastupljeniji izotop aktinija je 227 Ac koji se najčešće javlja kao proizvod raspada izotopa
235U (poznat i pod nazivom aktiuranij) u koncentracijama od 0.715%.
Beta-raspadom 227Ac prelazi u izotop 227Th koji ima vrijeme polu raspada od 18,5 dana, zatim
alfa-raspadom prelazi u izotop 223Ra. Dalje se u lancu raspada javlja niz različitih kratkoživućih izotopa, posebno izotopi radona, bizmuta, polonija i olova.
Čisti aktinij dolazi u ravnotežu s proizvodima svog raspada nakon 18 dana i predstavlja snažan izvor a-zraka.
|
Info
ovosti
Općenito
o elementu
